Novosti
HRVATSKA TRADICIJA

Od posta i blagoslova vatre do uskrsnih kola
Objavljeno 20. travnja, 2019.
Ni uskrsni običaji nisu posvuda u Hrvata jednaki, ali imaju puno zajedničkog. Neki su ograničeni na određeno područje, a drugi se javljaju na više strana s razlikama u pojedinostima. Postanak hrvatskog (dijalektalnog) imena za Uskrs – Vuzem, Vazam objašnjava se prestankom nemrsa, odnosno ponovnim uzimanjem mesa (vzeti meso).

Crkveni blagoslov vatre u uskrsnoj noći, simbol uskrslog Krista – svjetla svijeta, također je imao svoje folklorne komentare: s vjerovanjem da će osigurati sreću, s blagoslovljenog ognja ispred crkve kući su odnosili ugarke i živu vatru (s pomoću pripaljene gube i drukčije), njome obnovili kućnu vatru koju su negdje nastojali očuvati neugašenu sve do sljedećeg Uskrsa. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj u uskrsnoj su se noći palile i vatre drukčijeg podrijetla, uskrsni kresovi (vuzmenke, vazmenke, vuzelnice, vuzmenjaki, krisi). Srodne drugim proljetnim kresovima, dakle pretkršćanskog podrijetla, ove uskrsne vatre poznate su i gradišćanskim Hrvatima (vuzmeni ognji); nije sigurno jesu li ih Gradišćanci poznavali još u staroj domovini ili su ih prihvatili u novoj; čini se da je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj paljenje vatri za Uskrs uvedeno pod utjecajem srednjoeuropskog kulturnog kruga. Još jedna osobitost uskrsne noći u kajkavskoj Hrvatskoj je ophod raspetnika, križićara, mlađih muškaraca s raspelom i bubnjem koji su pjevali stare uskrsne pjesme i prikupljali darove. Jedna od najpoznatijih uskrsnih tradicija, u nas kao i diljem Europe, bojenje i ukrašavanje jaja, nesporno je pretkršćanskog podrijetla. Etnolozi ističu da je u svih Slavena jednaka u ornamentici i tehnici ukrašavanja (nanošenje crteža voskom na ljusku i bojenje prirodnim bojama). O starini ove tradicije svjedoče i arheološki nalazi. Simbolika novog života, zametak koji jaje i stvarno nosi u sebi, pripomogla je skladnom uklapanju ove tradicije u kršćanske uskrsne običaje.

Na Uskrsni ponedjeljak, poslije dugog vremena odricanja od zabave i plesa, opet počinje društveni život. Poznata su i osobita uskrsna kola, i na sjeveru i u jadranskom dijelu Hrvatske, navodi se u knjizi “Hrvatska tradicijska kultura”. T.K.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

KARLO RESSLER NOSITELJ HDZ-OVE LISTE ZA EUROPSKI PARLAMENT

Vodimo politiku koja okuplja i gradi dok drugi nude samo destrukciju

2

OBJAVA IMOVINSKIH KARTICA U LIPNJU

Svatko će moći vidjeti što suci imaju i čime se dodatno bave

3

SVEOBUHVATNO PRIKUPLJANJE PODATAKA O AGRARU

Na popisu poljoprivrede 2020. radit će 3000 ljudi