Objavljeno 19. travnja, 2019.
Glavni je cilj programa reformi jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva
Nacionalni program reformi, koji je Vlada donijela u četvrtak, na približno 120 stranica detaljno razrađuje postignuti napredak Hrvatske u provedbi preporuka Vijeća EU-a, reformske prioritete i mjere ekonomske politike, kao i mjere za postizanje ciljeva strategije Europa 2020.
Glavni cilj Nacionalnog programa reformi (NPR) jačanje je konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, uz projicirani gospodarski rast u 2019. od 2,5 posto, istaknuo je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade. NPR-om su, prema njegovim riječima, utvrđena tri glavna cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija, koji se ostvaruju provedbom 30 mjera ekonomske politike grupiranih u deset reformskih prioriteta i podijeljenih u sto aktivnosti.
Gradnja infrastrukture
Vlada u Programu ističe kako će u svrhu unaprjeđivanja poslovnog okruženja omogućiti elektroničko pokretanje poslovanja te nastaviti liberalizaciju tržišta usluga i regulatornu reformu administrativnim rasterećivanjem poslovnog sektora i rasterećivanjem od neporeznih davanja. U okviru tog reformskog područja Vlada, između ostalog, namjerava pripremiti projekt izgradnje nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije, namijenjene za najam svim operatorima elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.
Također, s obzirom na to da je sektor vodnih usluga u Hrvatskoj izuzetno fragmentiran i neučinkovit, u Programu se navodi da se najveća ulaganja iz sredstava kohezijske politike planiraju uložiti u daljnji razvoj sustava javne odvodnje i smanjenje gubitaka iz sustava javne vodoopskrbe te postizanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju.
Novo reformsko područje su investicije, a u svrhu njihova poticanja uvest će se nove poticajne mjere za ulaganje u Hrvatsku.
"Prioritet je rast investicija, ključna poluga gospodarskog rasta u Hrvatskoj, te će se uvesti nove poticajne mjere za ulaganja. Objedinit će se postojeći program i poticanje ulaganja u nove tehnologije te ojačati kapacitete županija za privlačenje i poticanje ulaganja", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na sjednici Vlade predstavljajući Program.
U području unaprjeđivanja javne uprave nastojat će se učinkovitije upravljati ljudskim resursima uz revidiranje sustava određivanja plaća te učinkovitije obavljanje poslova državne uprave kroz projekte digitalizacije, uvođenje sustava upravljanja kvalitetom i daljnju profesionalizaciju. Vlada u tom dijelu ističe da su prijedlog novog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika te uredbe o kojoj ovisi primjena tog zakona u visokom stupnju gotovosti, a cilj je uspostaviti stimulativniji, objektivniji i pravedniji sustav nagrađivanja i napredovanja.
Pada rast BDP-a
Program konvergencije i nacionalni program reformi Vlada jednom godišnje mora dostaviti Europskoj komisiji u okviru Europskog semestra, a ovaj dokument Europskoj komisiji mora poslati do kraja travnja. Dio je to procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštovanje rezultira sankcijama, koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU-a za državu članicu.
U programu konvergencije za trogodišnje razdoblje projiciraju se stope rasta od 2,5 posto za ovu, 2,4 posto u 2020. te 2,3 posto u 2021. i 2022. godini. To su nešto niže procjene u odnosu prema Programu konvergencije 2018. - 2021., koji je polazio od pretpostavke realnog rasta bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto u 2018., u 2019. od 2,7 posto, a u 2020. i 2021. od 2,5 posto. Usporavanje rasta u projekcijskom razdoblju, kako se navodi, rezultat je konvergencije rasta BDP-a prema rastu potencijalnog BDP-a u srednjoročnom razdoblju.
Prema Programu konvergencije, osobna potrošnja bit će glavni pokretač ukupnog gospodarskog rasta u prve dvije godine, postupno će opet jačati uloga izvoza roba i usluga, a znatan doprinos ostvarit će i brutoinvesticije u fiksni kapital, posebice pod utjecajem priljeva sredstava iz EU fondova. Što se tiče fiskalnih kretanja, u 2019. očekuje se blagi manjak općeg proračuna od 0,3 posto BDP-a, u 2020. višak od 0,2 posto te u 2021. i 2022. godini 0,4 odnosno 0,8 posto BDP-a. Predviđa se i nastavak smanjivanja javnog duga u BDP-u za prosječno 3,2 postotna boda godišnje, odnosno na razinu od 68,5 posto BDP-a u 2020., 65,4 posto BDP-a u 2021., a u 2022. godini trebao bi iznositi 62 posto BDP-a.
Vuk Tešija
Ministar zdravko Marić tvrdi da su rashodi pod kontrolom
Predstavljajući na Vladi Program konvergencije, ministar financija Zdravko Marić rekao je kako se i dalje očekuje velik udio uvoza roba i usluga, što je sigurno “u ovom trenutku jedan od jačih izazova koji imamo na makroekonomskom planu, na koji način dodatno osnažiti domaću proizvodnju i cijelo gospodarstvo učiniti manje uvozno ovisnim”. Što se tiče rashodne strane proračuna, Marić je ustvrdio da je ona pod kontrolom. “Mi ni u jednoj godini nismo probili limit koji smo si zacrtali, ostali smo unutar limita i ostvarili i neke uštede”, kazao je Marić. U 2018. je, kako je naveo, najveći neplanirani šok bio zbog protestiranih jamstava za Uljanik grupu, no i u takvim okvirima ostalo se unutar limita. “Kontrola rashodne strane proračuna, odgovorno, transparentno, racionalno ponašanje prema novcu poreznih obveznika nije samo naša obveza nego se i nastavak toga očekuje u godinama koje slijede”, istaknuo je Marić.
HUP I HGK PODRŽAVAJU MJERE
Glavni direktor HUP-a Davor Majetić rekao je u četvrtak da su ciljevi Nacionalnog programa reformi dobri, a problemi dobro prepoznati, no napominje da je važno kako će se predviđene mjere provesti. Poslodavce, kako je rekao, muči kako pronaći adekvatnu radnu snagu te smatraju da je to važno područje. Navodi da su “deset posto papiri i planovi, a 90 posto implementacija”. I HGK podržava ciljeve i reformske prioritete sadržane u NPR-u, no ističe kako je potrebna brža i dublja provedba strukturnih reformi da bi se stopa gospodarskog rasta podigla iznad tri posto. Iz HGK-a u priopćenju ističu kako podržavaju ciljeve i reformske prioritete iz NPR-a, osobito jer sadržavaju “dodatne mjere i aktivnosti koje tvrtkama olakšavaju poslovanje, unaprjeđuju poslovno okruženje i smanjuju administrativno opterećenje te jer su usmjerene na povezivanje obrazovanja s tržištem rada, u čemu HGK vidi svoju važnu ulogu, između ostaloga, aktivnim sudjelovanjem u razvitku sustava dualnog obrazovanja”.
3,2
postotna boda godišnje smanjivat će se do 2022.
udio javnog duga u BDP-u