Vojvođanski Hrvati ogorčeni su na najavu osuđenog ratnog zločinca da će 4. svibnja u Hrtkovcima u svojoj kući, koju je nedavno kupio i na kojoj neonskim svjetlećim slovima piše ćirilicom "Kuća Vojislava Šešelja", održati "Deseti Otadžbinski kongres Srpske radikalne stranke" i to drže još jednom provokacijom zločinca. Predsjednik Hrvatskog građanskog saveza Tomislav Stantić kaže kako se oni protive bilo kakvom događaju stranaka kao što je SRS, koje su imale "poznatu negativnu ulogu u ratnim događanjima, a posebice u Hrtkovcima."

- To smatram apsolutnom provokacijom. Državna tijela trebala bi raditi svoj posao i spriječiti daljnje dizanje tenzija, a to je očito cilj SRS-a u ovoj prilici. Posve je izvjesno da se ovim događajem prizivaju sjećanja na 90-te. Djelovanje SRS-a svih ovih godina temeljeno je na razdorima, sijanju mržnje i na poticanju najlošijih strasti kod stanovništva i to se za njih pokazalo dobrim jer i danas živimo u duboko podijeljenom društvu, gdje je nasilje vrlo značajna komponenta i to je sjeme koje održava SRS na životu - ocjenjuje Stantić.

Na pitanje zašto organiziraju kongres upravo u Hrtkovcima, Đurađ Jakšić, zastupnik u Skupštini Vojvodine, pojašnjava da se u tom mjestu nalazi sjedište Komiteta za obranu Vojislava Šešelja i ogranak stranke i drži kako Šešešlj i SRS u Hrtkovcima ne izazivaju nikakve napetosti, "štoviše, mi imamo masovan priljev novih članova iz samih Hrtkovaca u SRS, upravo otkad je kupljena kuća u kojoj je sjedište Komiteta za obranu."

Početkom godine Fond za humanitarno pravo objavio je publikaciju Dosje: Zločini nad Hrvatima u Vojvodini, na teritoriju AP Vojvodine u vremenu od 1991. do 1995., gdje se detaljno navodi kampanja zastrašivanja i pritisaka na Hrvate da se isele i napuste Srbiju, što je rezultiralo progonom nekoliko desetaka tisuća Hrvata i FHP je kao inspiratore označio Šešelja i SRS.

Prošle godine 6. svibnja Šešelj je u Hrtkovcima, točno 26 godina nakon mitinga gdje su pročitana imena Hrvata koji moraju napustiti svoje domove jer su se, navodno, "opredijelili za Zbor narodne garde Hrvatske", ali je policija skup zabranila. Šešelj je upravo zbog tog skupa iz 1992. osuđen u Haagu za ratni zločin.

Tog svibnja 1992. godine u Hrtkovcima, poslije mitinga na kojemu je govorio Vojislav Šešelj, sjeća se pomoćnica glavnog i odgovornog urednika NIN-a Vesna Mališić.

Kako je rekla za 021.rs, Hrtkovci su traumatična točka za sve zbog "užasnog iskustva protjerivanja ljudi."

"Šešelj se očigledno ruga pravdi, ruga se presudi. S druge strane, čini mi se da se ponovno podiže tenzija, koja bi nečemu trebala poslužiti", poručila je ona.

Baš u ponedjeljak, 6. svibnja, navršit će se 27 godina otkako je u Hrtkovcima održan četnički miting. "Ubrzo se poruka počela i ostvarivati – u samo 19 dana, od 10. do 29. lipnja te 1992. godine, protjerano je oko 600 hrtkovačkih obitelji koje sada žive diljem Hrvatske i svijeta", rekao je u prethodnim izjavama čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.

Žalbeno vijeće donijelo je odluku da je Šešelj kriv za zločine protiv čovječnosti po točkama 1, 10 i 11 iz optužnice, koje uključuju progone, protjerivanje i prisilno premještanje vojvođanskih Hrvata u selu Hrtkovci 1992. godine. Time je preinačena prvostupanjska odluka kojom je 2016. godine predsjednik SRS-a oslobođen od svih optužbi Haškog tužiteljstva.

Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) koje je naslijedilo predmete Haškog suda izreklo je drugostupanjsku presudu protiv Vojislava Šešelja u travnju 2018. godine.