Novosti
MINISTRICA BLAŽENKA DIVJAK

Ministarstvo ne zatvara škole: Prijedloge za spajanje škola davat će osnivači
Objavljeno 17. travnja, 2019.
U posljednjih šest školskih godina Slavonija ostala bez najviše učenika!

Ministarstvo ne zatvara škole, nego prema prijedlogu osnivača, županija i gradova može predložiti Vladi promjenu statusa unutar mreže škola. Cilj je kvalitetno obrazovanje dostupno svima u Republici Hrvatskoj, jednako u osnovnom i srednjem školskom obrazovanju. Time ne očekujemo uštedu, nego ulaganje u kvalitetno obrazovanje u osnovnoj školi, ali i da se za srednju školu izrađuju programi koji imaju podlogu na potrebama tržišta rada – kazala je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u utorak na konferenciji za medije, koju je sazvala da bi, kako je rekla, razjasnila određene "dezinformacije plasirane u medijima" o najavljenoj izradi nove mreže škola, zbog čega je u upitan status dovedeno gotovo 200 osnovnih i srednjih škola s manje od 150 učenika, o čemu smo pisali u petak.

Napominje, a kako smo i pisali, da to ne znači kako će sve te škole prestati raditi, nego prema prijedlogu osnivača, a ne samog Ministarstva, primjerice, matična škola može postati područna. U svemu, a naročito kada je riječ o daljnjem neizvođenju programa obrazovanja ili zatvaranju škola odnosno spajanju, stoji u smjernicama, savjetuje se osnivačima da u obzir ne uzimaju samo financijski aspekt.

- U smjernicama koje je izradilo Ministarstvo, i koje još nisu završene, nego se oko njih konzultiramo s osnivačima, u kojima su podatci i ciljevi, jasno piše, da osnivači, ako dolazi do spajanja, okrupnjavanja programa i ukidanja nekog programa, prilikom izrade svoga prijedloga mogu uzeti u obzir druge čimbenike; ne samo financijske, nego i demografske, geografske, obrazovne, nacionalne, koji se, prije svega, moraju razmotriti na lokalnoj razini – objasnila je Divjak.

Teret na osnivačima
Prema smjernicama osnivačima za izradu nove mreže škola, podsjetimo, optimalnom se smatra osnovna škola s 300 - 500 učenika i razrednim odjelima od 20 do 24 učenika, odnosno srednja s 400 - 500 učenika. U Slavoniji je, prema podatcima iz Školskog e-rudnika Ministarstva, ispod „optimalne crte” više od 60 osnovnih matičnih škola, uz nekoliko srednjih. U prilog svemu ne ide ni podatak koji je na konferenciji podastrlo Ministarstvo - od školske god. 2013./2014. do danas imamo 44.003 učenika manje, a listu predvode slavonske županije. Iz grafikona se jasno vidi da je upravo Slavonija ostala bez najviše učenika u Hrvatskoj – bez njih 18.877 u šest školskih godina. Usporedbe radi, Istarska županija bez 46 učenika. Stoga, usuđujemo se reći, najteži je zadatak pao na leđa osnivačima u Slavoniji, koji u samo nekoliko mjeseci trebaju donijeti odluku koja će posljedično utjecati na cijela mjesta. Koja se već prazne. A s tim u vezi, podsjetimo, potvrđeno nam je, uskoro će se sastati i pet slavonskih župana.

Preduvjet za jednosmjenski rad
Ministrica napominje kako smjernice daju podatke javno dostupne na stranicama Ministarstva u Školskom e-rudniku, ciljeve koji proizlaze iz nacionalnih strategija ili podatke i smjernice iz Državnog pedagoškog standarda, koji je na snazi deset godina.

- Na temeljt toga, kada se procedura izrade smjernica završi, kao i javno savjetovanje, onda osnivači kod sebe, na svojem području, razmatraju kakva će nova mreža škola biti. U tom smislu, kada se ti prijedlozi dostavljaju, traže se mišljenja i Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala i takav prijedlog onda ide na Vladu. A prijedlog mreže izrađuju osnivači – objasnila je Divjak, napomenuvši kako je Ministarstvo za izradu smjernica zadužila Vlada, a da je u veljači s osnivačima održan sastanak kako bi dobili komentare za unaprjeđivanje dokumenta prije njegova slanja u javno savjetovanje.

Istaknula je kako je sve to prijelazno razdoblje za izradu nove mreže, čime će se omogućiti jednosmjenska nastava u sljedećih deset godina. Do tada se trebamo za to pripremiti uvođenjem cjelodnevne nastave. A prijelazno razdoblje prema tomu je produženi boravak.

- Takav smjer omogućava i da eventualne viškove u sustavu možemo zbrinuti i preko sustava produženoga boravka, u koji se sada ulaže više od 70 milijuna kuna u više od 200 škola u suradnji s Ministarstvom za demografiju – kazala je Divjak, dodavši kako će se mijenjati i Zakon o predškolskom odgoju, jer se više od pola tisuće objekata predškolskog odgoja i obrazovanja ili rekonstruira ili gradi pa će, smatra, trebati više od tisuću novih radnih mjesta.

Jasenka Pejaković
174

matične osnovne škole, ali i 29 srednjih s manje od 150 učenika moglo bi promijeniti status.
U OBŽ-u NAJGORE
Najveći pad broj učenika od svih hrvatskih županija bilježi Osječko-baranjska, koja je od 2013./2014. do danas izgubila 5853 školarca (sa 37.274 na 31.421). Vukovarsko-srijemska županija jedna je od triju slavonskih s gubitkom učenika većim od 20 % - njezine su škole pale s 23.549 na 18.674 učenika. Brodsko-posavska je u istom razdoblju izgubila 4226 učenika i danas ih ima 16.484. Slijedi Požeško-slavonska s 8260 školaraca, a 2013./2014. imala ih je 10.341. Ništa bolje nije ni u Virovitičko-podravskoj, koja je izgubila 1842 učenika u posljednjih šest školskih godina – danas ih ima 8728.