Stiže Cro kartica - uskoro se očekuje domaća injekcija turizmu Slavonije i Baranje
Objavljeno 16. travnja, 2019.
Nakon što je bivši ministar turizma Anton Kliman još 2016. godine pokrenuo projekt uvođenja turističke kartice, vaučera ili Cro kartice, s namjerom da se na taj način pomogne razvoju turizma u kontinentalnom dijelu zemlje i turističkim područjima izvan glavne sezone, ministar turizma Gari Cappelli u ponedjeljak je uoči sjednice Vlade najavio oživljavanje tog projekta.
Cappelli je kazao kako projekt tzv. Cro kartice, u sklopu kojega bi poslodavci radnicima uplaćivali iznos koji bi oni mogli koristiti za plaćanje smještaja i ostalih turističkih usluga u Hrvatskoj, nije mrtav, već se razrađuje njegova realizacija. Poslodavci bi, kaže Cappelli, u sklopu projekta radnicima uplatili iznos "negdje u visini 2500 kuna", koje bi kao nagradu davali svojim djelatnicima. "Možda stignemo još u predsezoni, a u najgorem slučaju na jesen bismo napravili probu od tjedan dana da vidimo kakav je interes", rekao je Cappelli.
Upitan znače li njegove najave da projekt nije propao, odgovorio je kako nije, samo nije još određeno kako će se zvati: Cro kartica, Tjedan hrvatske ponude ili slično. "U svakom slučaju, taj tjedan će ići, to imamo pripremljeno, a poanta je da poslodavci dobiju dio novca neoporezivo, kao što sada imaju 7500 kuna, te da eventualno dodamo 2500 kuna i da to bude dodatna nagrada, ali da se troši u Hrvatskoj", rekao je Cappelli.
Podsjetit ćemo da su glavni ciljevi projekta uvođenja Cro kartice, o čemu smo više puta pisali u Glasu Slavonije, bili da omogući i usmjeri interes domaćih putnika za putovanja prema hrvatskim kontinentalnim destinacijama - gradovima, toplicama, ruralnim prostorima i ponudom, kao i prirodnim te kulturnim atrakcijama te prema jadranskim destinacijama, ali izvan glavnog dijela sezone. Posebice se mnogo očekivalo od Cro kartice na kontinentu, čiji se turistički prihodi ne mogu ni približiti morskima bez pomoći politike.
Više je modela o kojima će se vjerojatno raspravljati u Ministarstvu turizma i Vladi o tome kako bi zapravo funkcionirala kartica. Prva razmišljanja bila su da to bude kao bankovna kartica na koju bi tvrtke svojim radnicima uplaćivale regres. Država bi poslodavce poticala na te uplate poreznim olakšicama. Novac s kartice vlasnik bi mogao koristiti isključivo u Hrvatskoj na plaćanje prijevoza i različitih usluga u turizmu, poput smještaja ili korištenja wellnessa, kao i plaćanje pića, hrane, ulaznica u muzeje i druge kulturne ustanove, rekreativne aktivnosti i slično.
Iz HUP-a su ministrovu najavu ocijenili pozitivnom. "Podržavamo ovu mjeru radi jačanja domaće turističke potrošnje i poticanja razvoja turizma na kontinentu. Dobrodošle su sve Vladine mjere koje će unaprijediti uvjete rada i HUP se u tom kontekstu zalaže za povećanje neoporezivih naknada radnicima. Slijedom je toga krajem prošle godine i uveden novi neoporezivi iznos od pet tisuća kuna godišnje po radniku te su nam stoga potrebne detaljnije analize i procjena efekta ove mjere od dodatnih neoporezivih 2500 kuna namjenske nagrade radnicima. Bez obzira na oslobođenje od poreza, i ova se nova nagrada treba na vrijeme planirati i budžetirati te ćemo tek s dodatnim analizama znati koliko je poslodavaca u mogućnosti odlučiti se na nagrađivanje radnika kroz Cro kartice ako one i službeno stupe na snagu ove godine", kazao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.
Valja podsjetiti kako je Makedonija prošle godine uvela financijsku potporu za svoje građane slabijeg imovinskog stanja te se za takve obitelji iz državnog proračuna izdvaja po 250 eura koje mogu koristiti za plaćanje putovanja i smještaja u domaćim turističkim odredištima.
Igor Mikulić
HUP podržava ovu mjeru radi jačanja domaće turističke potrošnje i poticanja razvoja turizma na kontinentu
Mađarski uzor
Često se u javnosti moglo čitati o primjeru mađarskog turističkog vaučera ili Szep kartice. Od uvođenja te kartice 2010. pa do 2015. broj noćenja domaćih turista u Mađarskoj povećan je za 30 posto, a ukupni turistički prihod povećan je za čak 64 posto.