Novosti
HRVATSKA PO NEČEMU U VRHU

Od 22 hrvatska zaštićena proizvoda, slavonska su samo dva - med i kulen
Objavljeno 16. travnja, 2019.
- Zaštitit ćemo posebnost mesa crne slavonske svinje i standardizirati slavonsku šunku - kaže Andrija Matić

Među 22 prehrambena proizvoda s područja cijele Hrvatske čiji je naziv zaštićen i registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti i zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, Slavonija čini se zapinje jer s krajnjeg hrvatskog istoka navedene oznake imaju samo dva tradicionalna proizvoda - med i kulen. U postupku je pak zaštite među dodatnih osam delicija iz Hrvatske još jedan slavonski proizvod, a riječ je o - kobasici.

Uvidom u liste zaštićenih gastroproizvoda s oznakom EU kvalitete mogu se, naime, s područja i Slavonije i Baranje naći zapravo tri naziva, a to su Slavonski med koji je zaštićen oznakom izvornosti RH, te Baranjski kulen i Slavonski kulen/Slavonski kulin zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla RH, a četvrti proizvod naziva Slavonska kobasica u postupku je dakle registracije oznake na razini Europske unije u kategoriji zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla. Službeni su to podatci Ministarstva poljoprivrede, koje je i ove godine obilježilo Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda, a koji se, odlukom Hrvatskog sabora, obilježava 14. travnja, što je pak datum kada je 2015. godine registracija naziva Krčki pršut bila prva registracija zaštićene oznake iz EU sustava kvalitete koju je jedan od hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvario. - To je i poruka javnosti o važnosti očuvanja tradicije i brendiranja Hrvatske s obzirom na jaku tržišnu prepoznatljivost europskih oznaka - istaknuli su tom prigodom u resoru ministra Tomislava Tolušića.

Bogata tradicija
Hrvatska je, prema izvješću Hine s prigodnog sajma proteklog vikenda u Varaždinu, među prvih deset zemalja po broju zaštićenih proizvoda s oznakama EU kvalitete. - Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje. Iako smo najmlađa država članica Europske unije, možemo biti izrazito zadovoljni jer imamo 22 prehrambena proizvoda čiji naziv je zaštićen kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla na razini EU-a. Koliko je nama važno očuvanje i zadržavanje tradicijskih vrijednosti i različitosti na koje smo ponosni, najbolje govori i činjenica da smo dan kada je prvi naš proizvod dobio zaštitu naziva na EU razini proglasili Nacionalnim danom zaštićenih proizvoda - izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić govoreći o "hrvatskom blagu na europskoj listi gastroblaga."

Zanimljivo je pritom i pobrojiti to gastroblago kojim se Hrvatska predstavlja tržištu EU-a. Dakle, zaštićenom oznakom izvornosti RH je zaštitila naziv 12 proizvoda - Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinski kiseli kupus/Ogulinsko kiselo zelje, Istarski pršut/Istrski pršut, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski med, Istra i otprije nekoliko dana Paška sol. Također, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla RH je zaštitila naziv deset proizvoda - Krčki pršut, Baranjski kulen, Lički krumpir, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak, Zagorski puran, Slavonski kulen/Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Lička janjetina. K tome, u postupku registracije oznake na razini EU-a ima RH trenutačno osam proizvoda - Paška sol, Zagorski mlinci, Bjelovarski kvargl, Rudarska greblica, Varaždinski klipič, Paški sir, Malostonska kamenica i Slavonska kobasica.

Meso crne svinje
Zašto, međutim, Slavonija, Baranja i zapadni Srijem nisu zastupljeniji na listi zaštićenih gastrodelicija s oznakom EU kvalitete - iako je nesporno riječ o dijelu Hrvatske p(rep)oznatom po bogatoj tradiciji domaćih, autohtonih proizvoda traženih i cijenjenih i u ostalim hrvatskim krajevima (i šire) - na lokalnoj se razini objašnjava kao - kompleksno pitanje. - Činjenica jest da je malo zaštićenih proizvoda s područja naše Slavonije, ali problem je što je u nekim proizvodnim granama gdje smo se mogli i morali dokazivati, primjerice kod sirova, ta tradicija kod nas izgubljena, a samo jedan je proizvođač svojedobno imao 30-ak vrsta sira koje je mogao zaštititi zbog svojih specifičnosti, ali on više ne radi. Ono što trenutačno kod sirova imamo nije, međutim, nikakva posebnost, već su standardizirani - komentirao je pročelnik Odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić. Dodaje, međutim, kako se trenutačno radi na zaštiti posebnosti mesa crne slavonske svinje, a k tome se radi standardizacija slavonske šunke.

- Neki drugi proizvodi zasad, nažalost, ne - kaže Matić dodajući da se ljudi teže odlučuju na višu razinu proizvodnje dok nemaju ozbiljnih viškova.

Sanja Butigan
Gastrodelicije
ZA TRŽIŠTE EUROPSKE UNIJE
GLAVNI CILJ JE PLASMAN PROIZVODA NA ZAHTJEVNOM TRŽIŠTU EUROPSKE UNIJE
U Ministarstvu poljoprivrede napominju kako je ostvarena registracija na razini Europske unije “uspjeh hrvatskih proizvođača tradicionalnih proizvoda”, a rezultat je zajedničkog rada kako samih proizvođača tako i Ministarstva poljoprivrede koje ih, navodi se, podupire od trenutka donošenja odluke o samom pokretanju postupka zaštite naziva pa sve do registracije naziva na razini Unije. - No krajnji cilj nije sama zaštita naziva i registracija oznake, već je ona dodana vrijednost te komparativna prednost koju proizvođači mogu i moraju iskoristiti u plasmanu, marketingu i postizanju bolje cijene zaštićenih proizvoda. I upravo činjenica da se radi o provjerenoj kvaliteti, odnosno proizvodima koji su pod sustavnim nadzorom u proizvodnji i pripremi, govori nam o ozbiljnosti naših proizvođača i njihovu nastojanju da kvalitetom konkuriraju ne samo na lokalnom tržištu nego i na zahtjevnom tržištu cijele Europske unije - napominju iz Ministarstva poljoprivrede.

Prema službenim informacijama, interes za zaštitu naziva tradicionalnih proizvoda europskim oznakama kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode u posljednje dvije godine znatno je porastao, a što se opisuje i kao “posljedica kontinuiranih promidžbenih i edukativnih aktivnosti” resornog ministarstva. - Educiranost i informiranje potrošača ključan je čimbenik u promociji zaštićenih proizvoda, a u čiju se realizaciju moraju zajednički uključiti proizvođači, lokalna zajednica i sva nadležna tijela - zaključuju u ministarstvu Tomislava Tolušića.
Čvarke proizvode i u drugim zemljama, ali pekmeza od starih sorti šljiva, jabuka i krušaka ima samo kod nas
Pročelnik Odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić spomenuo je 35 legalnih proizvođača kulena u Slavoniji, ali i samo njih tri s europskom oznakom zaštite, objašnjavajući to činjenicom da svi kulen jednako dobro prodaju jer ga nema dovoljno. U suprotnom bi svi težili da ga unaprijede i certificiraju, a to pak zahtijeva i organizacijski i financijski angažman, čemu “svi nisu skloni.” Slično je, kaže, i kod mnogih drugih proizvoda, iako bi se “moglo naći 15 - 20 proizvoda iz Slavonije” koji bi se kao tradicionalni mogli zaštititi, poput pekmeza od štićenih, starih sorti šljiva, jabuka i krušaka kojih nigdje drugdje nema ili pekarskih proizvoda od npr. kukuruznih sorti slavonskog podneblja. Čvarci su primjerice problem jer ih, jednako ili slično, prave i druge države, pa kad bi ih Slavonija i pokušala zaštititi, javili bi se i Slovenci, Mađari, Česi, Slovaci... Pomoći bi u tom smislu moglo, kaže Matić, kad bi proizvođači u pojedinom gurmanskom dijelu imali zajedničku strategiju za izlazak na europske tržište, što bi jamčilo i veće količine određenog kvalitetnog proizvoda s oznakom posebnosti.
Treba razlikovati oznaku izvornosti i oznaku zemljopisnog podrijetla
Treba razlikovati oznaku zemljopisnog podrijetla i oznaku izvornosti kojima se štite određeni proizvodi. Valja pritom i podsjetiti kako oznaka zemljopisnog podrijetla znači naziv kojim se označava proizvod koji potječe iz određenog mjesta, regije ili države, čija se kvaliteta, ugled ili druga karakteristika pripisuju njegovu zemljopisnom podrijetlu i čija se najmanje jedna faza proizvodnje odvija na određenom zemljopisnom području.

Oznaka izvornosti znači naziv kojim se označava proizvod koji potječe iz određenog mjesta, regije ili, u iznimnim slučajevima, države, čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine i čije se sve faze proizvodnje odvijaju na određenom zemljopisnom području.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SPRJEČAVANJE NEREDA NA SPORTSKIM NATJECANJIMA

Tko odbije testiranje na alkohol ili droge, neće moći na stadion

2

BOŽO GALIĆ, VUKOVARSKO-SRIJEMSKI ŽUPAN

Do sada je ugovoreno i u provedbi su projekti vrijedni gotovo tri milijarde kuna

3

PRAZNIK KOJIM REPUBLIKA HRVATSKA OBILJEŽAVA POVIJESNU ODLUKU SABORA

Posljednji Dan državnosti 25. lipnja?