Objavljeno 14. travnja, 2019.
Svoj najveći blagdan Pashu (Pesah) Židovi će početi proslavljati već u subotu navečer. Pripadnici Židovske općine Osijek okupit će se na obrednoj večeri seder. Uspomena je to na povijesno oslobođenje židovskog naroda iz egipatskoga sužanjstva, koje je detaljno opisano u Tori. U dijaspori se taj blagdan obilježava osam dana, dan više nego u Izraelu.
Pashalna večera, o kojoj nešto znaju i kršćani, sastoji se od čitanja ulomaka iz Hagade te konzumiranja beskvasnog kruha (maces) i gorke trave (maror) što su neki od simbola izraelskog bijega iz Egipta. Kako nam je jednom objasnila judaistica, dr. sc. Jasminka Domaš, židovski običaj pashalne večere uključuje i obredno ispijanje četiriju čaša vina te dječja pitanja odraslima o Pashi.
Domaš je istaknula kako se s Pesahom židovski narod pojavio na svjetskoj pozornici, a Svevišnji se više ne obraća samo pojedincu nego i kolektivitetu. Dodala je da se toga Židovi prisjećaju svaki put kada na šabat pale dvije svijeće uz rečenicu: "Čuvaj šabat i sjećaj se da te Bog svojom rukom izveo iz ropstva i dao ti slobodu."
Ovogodišnji Pesah u Osijeku obilježava odustajanje od priređivanja tzv. pred-Pesaha, koji se obično obilježavao tjedan dana prije zajedno sa Židovima iz istočne Hrvatske, Vojvodine i Beograda.
Razlog tome je kriza unutar židovske zajednice u Beogradu. Zbog toga je izostala mogućnost i da sederu nazoče Luciano Moše Prelević, rabin Židovske općine Zagreb. Ipak, da se Beograđani nekako iskupe, u Osijeku će u subotu, 20. travnja, s početkom u 17 sati u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića biti koncert sefardske glazbe na kojem će nastupiti skupina Shira U‘tfila, koja dolazi iz Beograda. Riječ je o sastavu koji izvodi tradicijsku glazbu španjolskih Židova.
Skupinu predvodi Stefan Sablić (glas, oud), sin poznate glumice Jelisavete Seke Sablić, a s njim još sviraju Filip Krumes (violina), Sinan Aćifović (klarinet), Srđan Đorđević (kontrabas) i Goran Milošević (udaraljke). Svoje nadahnuće pronalaze u bogatstvu balkanske, židovsko-španjolske, otomansko-turske i arapske glazbene tradicije. Majka glumice Sablić i baka beogradskog glazbenika bila je sefardska Židovka. Zanimljivo, njezina je se obitelj odrekla zbog braka s pravoslavcem.
Tijekom Drugog svjetskog rata njezinih je pet sestara zajedno s djecom, kao i ostatak obitelji, završio u konclogoru Sajmište.
Sefardi su jedna od dviju glavnih skupina židovskog naroda. Formirali su se u kulturnom okružju maurske Španjolske. Stoljećima su se sporazumijevali na ladinskom ili judeošpanjolskom jeziku.
D.Celing
PODRIJETLO SEFARDA
Sefardi su podrijetlom Berberi iz Magreba koji su u 2. stoljeću nakon Krista prihvatili židovstvo kao svoju religiju, a na sličan način su i Hazari sedam stoljeća poslije postali aškenaški Židovi. Sefardi se nakon kršćanske rekonkviste sele diljem Otomanskog Carstva. U Osijeku su između dva rata živjele sefardske obitelji Altarac, Albahari, Tedeschi, Atijas, Kabiljo, Perles, Kozma i Konforte.