Naviknuli smo da su tu i ne razmišljamo baš često o njima. Ipak, novinarka "Huffington Posta" pozabavila se grudima i pritom otkrila zanimljive, iznenađujuće činjenice o njima.

Ljudi su jedini sisavci kod kojih se dojke razvijaju u pubertetu i trajno zadržavaju povećani oblik. Ženke svih drugih primata imaju ih samo kada su im potrebne. Njihove mliječne žlijezde rastu u vrijeme dojenja i nestaju nakon odbijanja potomstva od sise.

Iznenađuje činjenica da su dojke organi koji se posljednji razvijaju u našem tijelu. Za razliku od, recimo, mozga i jetre, koji su već formirani na rođenju, grudima treba mnogo više vremena da se razviju. “Dojke se razvijaju u pubertetu, tako reći ni iz čega”, objašnjava Florence Williams, autorica knjige “Dojke: Prirodna i neprirodna povijest”.

Ako ste pomalo zabrinuti zato što vam gornji dio bikinija ne stoji jednako s obje strane, opustite se. U pravilu jedna je dojka prosječno 39,7 milimetara veća od druge.

Dr. Olaf Oftedal s instituta Smithsonian tvrdi da su se više razine razmišljanja - uključujući govor i učenje - razvile zahvaljujući dojenju, jer su tada majka i beba uspostavile posebno blizak međusobni odnos. Neki znanstvenici vjeruju da je oblik ljudske dojke utjecao na razvoj nepca i oralno-motoričkih sposobnost bebe, a time i na sposobnost oblikovanja riječi.

Istraživanja su pokazala da muškarci loše rješavaju testove kognitivnih sposobnosti nakon promatranja slika žena s velikim grudima. Slike su ih toliko zaokupile da se nisu mogli koncentrirati na rješavanje testa.

Mnogi smatraju da se ta ženska karakteristika razvila kroz proces seksualne selekcije - ili zato što su obdarenije žene češće imale seksualne odnose sa spolno sposobnijim partnerima, čime su se povećali izgledi za nasljeđivanje te karakteristike. Prema najnovijoj hipotezi, naše su se dojke razvile prirodnom selekcijom - ili zato što su imale mnogo važniju ulogu nego da učine žene atraktivnijima. Evo kako to objašnjava Williams: “U pubertetu i poslije morale smo biti deblje kako bismo proizvodile bebe; naše masne naslage proizvele su estrogen, a pod utjecajem estrogena narasle su nam grudi, jer su tkiva na tom mjestu pogodna za to.” Ako prihvatimo to tumačenje, dojke su samo “nusproizvod stvaranja naslaga masti”, ali je ta mast ključ opstanka vrsta poput naše, jer, za razliku od drugih primata, nemamo krzno da grije bebu.

Prosječno, grudi se razvijaju punih godinu dana ranije nego u prethodnoj generaciji. Vjerojatno ste čuli da je to zbog širenja gojaznosti, ali Williams ističe da se i mršavije djevojčice ranije razvijaju. Kemijska sredstva u hrani i preparatima za higijenu koja imitiraju estrogen također igraju određenu ulogu.

Majčino mlijeko savršena je prirodna hrana. Sadržava vitamine, minerale, proteine i masti, potrebne bebi za razvoj, ali i antitijela za jačanje imuniteta, probiotike i ostale tvari koje štite od salmonele i infekcija, ali i dijabetesa i raka. Osim toga, sadržava endokanabinoide, slične molekulima kanabisa, koji pomažu bebama da se opuste i sprječavaju njihovo prejedanje.

Nažalost, dojke masnim tkivom “apsorbiraju zagađivače kao spužve”, piše Williams. U današnje doba dojke apsorbiraju potencijalno toksične kemikalije, kao što su tvari protiv zapaljivosti, pesticidi, živa, olovo, raketno gorivo, fungicidi i sl. Neki od njih ostaju u tijelu godinama, čak i desetljećima.

U 2008. godini rak dojke dijagnosticiran je u više od 1,3 milijuna žena, a procjenjuje se da će do 2020. taj broj porasti za 26 posto. Postoje tri glavna razloga zašto rak napreduje u dojkama: ti dinamični organi proizvode nove stanice cijeli život; industrijske kemikalije skladište se u masnom tkivu dojke i dojke su pune receptora hormona i hormona koji hrane stanice raka.