Završnom konferencijom na brodu restoranu Galija u petak, 12. travnja, svečano je obilježen završetak druge faze projekta "Ekološka revitalizacija rukavca Boroš - Drava i Aljmaški rit", obnovom vodenih staništa, povećanjem bioraznolikosti i razvojem ribolovnog turizma.

Riječ je o projektu vrijednom 1,3 milijuna eura koji je u velikoj mjeri (85 posto) sufinanciran sredstvima Europske unije u okviru INTERREG V-A programa prekogranične suradnje Mađarska - Hrvatska 2014 - 2020. Korisnici projekta su Hrvatske vode i udruga Zeleni Hrvatske iz Osijeka te Direkcija za vode Južnog Prekodunavlja Pečuh i Zajednica ribolovnih udruga županije Baranja iz Republike Mađarske, a Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije i Dunav - Drava nacionalni park iz Mađarske pridruženi partneri.

Projekt je podijeljen u tri faze, koje se na razne načine financiraju preko fondova Europske unije. Prva faza odrađena je između 2013. i 2015. godine u okviru programa IPARD, a službeni završetak druge bio je 30. travnja ove godine. U planu je i treća faza koja bi, prema riječima Željka Kovačevića, direktora Vodnogospodarskog odjela Osijek, trebala biti gotova tijekom sljedeće godine, što će značiti i konačan završetak projekta.

- Područje obuhvaćeno projektom nalazi se s desne strane ušća Drave u Dunav te je posljednjih stotinu godina bilo u postupku prirodne degradacije. Ovime smo ostvarili više ciljeva, prije svega ono što smo i nominirali kroz EU projekte, a to je revitalizacija ciljanih biljnih vrsta i staništa, a s druge strane dobili smo jednu prirodnu retenciju koja nam puno znači u smislu obrane od poplava - rekao je Kovačević, dodavši da je kroz godine na tom dijelu toka Drave došlo do sedimentacije, zbog čega tijekom srednjih vodostaja voda nije dolazila u prirodno stanište Aljmaškog rita te je došlo do isušivanja, a time i nestanka bioraznolikosti koja je bila obilježje toga prostora.

- Prokopom sarvaške i bjelobrdske bare te njihovim povezivanjem s tokovima Drave i Dunava osigurali smo dotok svježe vode prilikom srednjih vodostaja, a time i revitalizaciju starih staništa - dodao je Kovačević.

Zdravko Peko iz udruge Zeleni Hrvatske istaknuo je kako ovaj projekt ima iznimno značenje ne samo za Osječko-baranjsku županiju nego i za puno šire područje.

- Odlučili smo na prostoru Aljmaškog rita poboljšati kvalitetu bioraznolikosti te popraviti one retencije i rukavce koji su bili zamuljeni da opet budu u funkciji. Mislim da smo u tome u cijelosti uspjeli, i mi, i Mađari. Grube brojke govore da je s mađarske strane izvađeno oko 100 tisuća, a s naše oko 85 tisuća kubika mulja. Benefiti tih radova očituju se u vodi koja se vratila u rukavce, a s kojom su posljedično došle i ribe i ptice - rekao je Peko, istaknuvši da je konačni cilj ekološke revitalizacije tog područja postići da kvaliteta biosfere u Aljmaškom ritu bude slična onoj u puno poznatijem Kopačkom ritu.

- Mislim da ćemo u tome uspjeti. U prilog tome ide i činjenica da je Javna ustanova Agencija za zaštitu prirode OBŽ na jednom dijelu rukavca kod Sarvaša već radi na otvaranju Škole u prirodi - zaključio je.