BELI MANASTIR

Spasom u zadnji trenutak, svojevrsnom infuzijom i sličnim nazivima nazivaju baranjski ratari kišu koja je, nakon dugog vremena, u petak namočila poljoprivredne površine.

Palo je 15-ak litara kiše po četvornom metru, pšenica i ostale poljoprivredne kulture djelomično su se oporavile, ali spomenuta količina ni približno nije dovoljna. Prognoze meteorologa, koji kažu kako ovoga tjedna treba očekivati daljnjih 20-ak litara kiše, idu na ruku poljoprivrednicima, ali se, unatoč tome, pribojavaju malenih prinosa.

- Baranji je godišnje potrebno i do 700 litara kiše, a u proteklih pola godine, zajedno sa snijegom, palo je manje od 100 litara. Poljoprivredom se bavim više od 40 godina, ali takve se suše ne sjećam. Bila je sušna jesen, a zima bez znatnijih količina snijega. Razina podzemnih voda znatno je opala, a sabirnici vode su prazni. Biljke su ‘živjele‘ od akumulirane zimske vlage koje više nema. Pšenica je prije 15-ak dana ušla u vlatanje, kada je voda najpotrebnija. Bez obzira na najavljenih 20-ak litara kiše, već sada možemo reći da se pojedine sorte pšenice neće razvijati kako treba - priča agronom Josip Lindeman iz Branjinog Vrha, dodajući kako se nada da će se dio pšenica oporaviti, ali sigurno neće biti u najboljoj formi. Naglašava kako će količina oborina možda doći na nekakvu normalu, ali ako se to i dogodi, problem je u lošem rasporedu padalina.

- Činjenica je da se klima promijenila. Bojim se da nas očekuju još sušnija vremena, pa se pod hitno moramo okrenuti navodnjavanju - podvlači Lindeman. Slično pričaju i ostali baranjski poljoprivrednici. Saša Pavoković iz Luča, odnosno Sabo Šandor iz Karanca također tvrde da je kiša pala u posljednji trenutak.

- Kod nas je palo 14 litara kiše i sa sigurnošću mogu tvrditi da je itekako dobro došla. Pala je ne u pet do dvanaest, nego u dvanaest i pet - slikovito objašnjava Sabo, naglašavajući kako će dobro proći oni koji su ovih dana posijali kukuruz, suncokret i šećernu repu. Konačno se, dodaje, zazelenjela i pšenica koja je bila prilično gladna i žedna.

- Bez kiše je uzaludna bila i prihrana jer biljka nije mogla uzeti dovoljnu količinu dušika - kaže Sabo. Prošlotjednu kišu prvom pomoći nazvao je Pavković. Tvrdi da je riječ o maloj količini oborina koja mnogo znači.

- Već sam se pribojavao, ali sada mi je lakše. Dakako, oborina treba još jer je zemlja samo dva dana nakon kiše opet suha - podvlači. Kako su nedavno istaknuli u Ministarstvu poljoprivrede, nedostatak vlage tijekom jeseni uzrok su rjeđeg sklopa ozimih usjeva.

- Oborinske prilike karakteriziraju sušni uvjeti tijekom listopada i studenog 2018. u istočnom dijelu Hrvatske i vrlo sušni uvjeti na širem području Slavonskog Broda (u listopadu). Zemljište je i tijekom proljeća neočekivano suho, bilježi se manjak oborina u odnosu na prosjeke. Također, nedostatak vlage u ovom razdoblju ima kao posljedicu lošije busanje, pa se očekuje manji broj formiranih klasova po jedinici površine - tvrde u Ministarstvu.