Preventivnim nacionalnim programima ranog otkrivanja raka dojke do sada je ta bolest otkrivena kod 5500 žena.

Kako ističe nacionalna koordinatorica, dr. Andrea Šupe Parun, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke provodi se od 2006., a na mamografski pregled pozivaju se žene u dobi 50 - 69 godina svake dvije godine. Do sada je završeno pet ciklusa, a šesti je ciklus u tijeku, u okviru kojeg se pozivaju žene godišta 1950. - 1969. Odaziv je, prosječno prema ciklusima, bio 60 posto, a u 2018. bilježi se najveći odaziv do sada - 64 posto.


- Na pozive se najviše odazivaju žene u Međimurskoj, Varaždinskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Krapinsko-zagorskoj te Požeško-slavonskoj županiji, odaziv je u tim županijama oko 80 posto. Na mamografski probir najmanje se odazivaju žene u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslovačkoj i Šibensko-kninskoj županiji, gdje odaziv iznosi oko 50 posto. Odaziv u Osječko-baranjskoj županiji je 60 posto, a u okviru programa probira karcinom dojke otkriven je u 400 žena - navodi dr. Šupe Parun.


Prema podatcima Registra za rak, u Hrvatskoj je u 2016. godini zabilježeno 2735 slučajeva raka dojke, stopa je 126,6 na 100.000 stanovnka, a od te zloćudne bolesti u 2017. godini umrle su 853 žene, što je stopa od 40 na 100.000. Rak dojke drugi je maligni uzrok smrti u žena, nakon kolorektalnog raka. U posljednje dvije godine bilježi se pad mortaliteta od raka dojke u svim dobnim skupinama, a najveći pad u starijim dobnim skupinama, od 70 godina naviše.


- S uvođenjem mamografskog probira vidi se povećanje udjela slučajeva raka dojke koji je otkriven u ranom, lokaliziranom stadiju te smanjenje broja onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama. S obzirom na povoljniju distribuciju stadija pri otkrivanju raka dojke i pad mortaliteta raka dojke, vide se pozitivni učinci provedbe Programa, koji treba nastaviti provoditi - zaključuju u HZJZ-u.


U okviru Nacionalnog programa probira raka debelog crijeva svake dvije godine pismom se pozivaju osobe obaju spolova u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični Gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuje se zatim na probirnu kolonoskopiju.


- Od raka debelog i završnog crijeva u Hrvatskoj godišnje prosječno obolijeva 3000 osoba obaju spolova, a oko 2000 ih umire, no važno je građane upozoriti da najveći broj osoba na pregled dolazi tek kad ima znakove bolesti, odnosno vidljivu krv u stolici, bolove ili akutno kirurško stanje, a u oko 55 posto slučajeva otkrivamo rak debelog crijeva koji se već proširio te ima lokalne ili udaljene metastaze. Prvi pozivni ciklus počeo je 2008. i do sada su obavljena tri ciklusa, a počeo je četvrti. Prvi ciklus je zbog provedbenih problema trajao znatno duže, pet godina, pa se može smatrati pilotom na razini cijele zemlje - ističe izv. prof. dr. sc. Nataša Antoljak, nacionalna koordinatorica i voditeljica Odjela za programe probira u odrasloj populaciji pri HZJZ-u.


Procjena je odaziva prethodnog ciklusa, koji je završio krajem 2018., od 25 do 46 posto, ovisno o županiji i godištu, a veći je u starijoj dobnoj skupini. U nekoliko županija postignut je znatan porast broja odazvanih osoba, što je rezultat trajnog prosvjećivanja građana, te doseže gotovo 50 posto. Procjena udjela testiranih osoba unutar programa je 21 posto.


U prvom ciklusu rak debelog crijeva otkriven je u 564 osobe (2,3/1000 od ukupno ispravno vraćenih i očitanih testova na skrivenu krv u stolici, što je u skladu s EU smjernicama od 1,2 - 2,3/1000); otkriveno je 4117 slučajeva s jednim ili više polipa (40 % učinjenih kolonoskopija), u 2983 osobe dijagnosticirani su hemoroidi, a 1825 osoba divertikuli i ostale bolesti crijeva. Lažno pozitivnih na skrivenu krv u stolici bilo je samo 9 posto. Kad je riječ o raku debelog i završnog crijeva, uz minimalan odaziv ciljne populacije od 45 posto, u dobi od 50 do 74 godine, pad smrtnosti u osoba starijih od 55 godina moguće je zabilježiti 10 - 13 godina nakon početka programa probira. Pad smrtnosti moguće je postići i ranije ako velik broj građana obavi tu pretragu. To je tako jer upravo to sijelo raka ima relativno dugo razdoblje rasta, a uklanjanjem polipa i redovitim kontrolama moguće je taj rak i spriječiti.

Prof. Antoljak ističe da još nije moguće, na temelju pada specifične stope smrtnosti od raka debelog crijeva za pet posto u 2017. u odnosu prema 2016., potvrditi pad smrtnosti, jer to nije dovoljno za analizu trenda. Također se još ne može tvrditi je li to rezultat samo probira, uspješnijeg liječenja, primarne prevencije ili svega zajedno. No svakako treba naglasiti da upravo sve te mjere zajedno, kao cjelovit sustav prevencije raka i skrbi o oboljelima, mogu pridonijeti smanjenju smrtnosti.

- Osobita vrijednost programa je visok udjel osoba u kojih su otkriveni i uklonjeni polipi, što je najbolja prevencija raka debelog crijeva. Naime, osobe s uklonjenim polipima srednjeg i visokog rizika trebaju biti pod nadzorom nakon probira, i to prema smjernicama usvojenima na razini EU-a. U Osječko-baranjskoj županiji odaziv je u trećem ciklusu bio oko 28 posto, a udjel testiranih 21 posto. Udjel osoba koje naprave ovaj vrijedan pregled stolice na skrivenu krv se povećava, no pozivamo građane da svakako sudjeluju, jer je ovo sijelo raka jedno od rijetkih za koje je moguće spriječiti rak - poručuje prof. Antoljak. Da su svi građani navedene dobi obavili pregled, u njih oko 9000 rak bi bio otkriven u ranijoj fazi tijekom protekla tri ciklusa.