Kako bi popunili prazninu u razini znanja koja je nastala nakon uvođenja novog kurikuluma iz informatike, prvenstveno kod učitelja i profesora osnovnih i srednjih škola, na osječkom Filozofskom fakultetu (FFOS) u subotu, 30. ožujka, održana je prezentacija Programa cjeloživotnog učenja Python.

- Ljudi koji rade u osnovnim i srednjim školama znaju svoj posao, znaju prenositi znanje, međutim, pred njih je stavljen novi programski jezik. Već smo imali seminare na razini Ministarstva i Agencije za obrazovanje, no trajali su samo šest ili osam sati, što mnogima nije bilo dovoljno da ga usvoje, te smo upravo zbog tog razloga osmislili i pripremili ovaj program - rekao nam je uvodno Tomislav Jakopec, docent na Odsjeku za informacijske znanosti FFOS-a


Iako kurikulum nigdje izrijekom ne spominje Python kao implementacijsi jezik, prigrlili su ga, kaže Jakopec, svi nakladnici, stoga su na Filozofskom fakultetu napravili program kojemu je cilj upoznati nastavnike s novim jezikom i novim metodama pristupa vođenju nastave, gdje se naglasak više stavlja na konstruktivistički pristup, što je i u duhu Škole za život, iako Program cjeloživotnog učenja Python s njom nema izravne veze.


- Python je programski jezik koji se izvodi na svim operacijskim sustavima, njime je moguće kreirati aplikacije za većinu sučelja (GUI, grafičko, web i znakovno sučelje) te se pokazao kao vrlo dobar prvi jezik. Pravi će programer raditi s nekoliko jezika (Java, PHP, C Sharp, Objective-C, Swift...), međutim, Python je potpuno objektno orijentiran programski jezik. Znači, tu se uče principi ne samo proceduralnog nego i objektnog načina razmišljanja, te ga je većina obrazovnih sustava u Europi prigrlila kao prvi jezik kojim će se učenici susretati u nastavi - dodaje Jakopec.


Python programski jezik kreirao je Nizozemac Guido van Rossum. Zanimljivo, iako se u zaštitnom znaku ovog jezika nalazi zmija, on mu je dao ime po Letećem cirkusu Montyja Pythona.
- Python ima malo specifičniju filozofiju u pogledu načina na koji ćemo programirati, više se temelji na tome da mu kažemo što želimo napraviti, a ne kako to želimo napraviti. Vrlo je zanimljiv, odskače od drugih i drago mi je da je prigrljen u našem obrazovnom sustavu, a iako nije toliko zastupljen u privredi, može se očekivati da će njegova zastupljenost rasti i u tom segmentu - mišljenja je Jakopec. I. Alilović