Ekonomija
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

U razdoblju 2014.-2020. godine u hrvatsku poljoprivredu ulaže se 5 milijardi eura
Objavljeno 30. ožujka, 2019.
Već sada se pripremamo za novo programsko razdoblje nakon 2020. godine, kaže ministar Tolušić

Hrvatska ima iznimne mogućnosti za razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije, no taj potencijal, iako se svi slažu ocjenjujući ga velikim, nikako ne postaje snaga. Ulaskom u EU dobili smo neograničen pristup tržištu od 500 milijuna potrošača, mogućnost korištenja izravnih potpora namijenjenih stabiliziranju dohotka proizvođača i strukturnih fondova kojima su osnovni prioriteti podizati konkurentnost, smanjiti negativan utjecaj na okoliš i povećati privlačnost života u ruralnim zajednicama.Unatoč sredstvima i nesmetanoj mobilnosti, s obzirom na pad proizvodnje u značajnim sektorima poljoprivrede od 2013. godine, ne čini se da je hrvatska poljoprivreda bila u dovoljnoj mjeri pripremljena za europsku konkurenciju. U Ministarstvu poljoprivrede smatraju da je ključ usmjeriti sredstva u investicije usmjerene modernizaciji koje povećavaju produktivnost primarne poljoprivrede, diverzifikaciju djelatnosti u ruralnom prostoru u svrhu stvaranja veće dodane vrijednosti, ojačati položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom te ojačati otpornost na klimatske nepogode i šokove koji su posljednjih godina pogađali sektor. U svemu tome posebnu ulogu ima Program ruralnog razvoja za razdoblje od 2014. do 2020., vrijedan 2,4 milijarde eura, od kojih se 2,04 milijarde financira iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a preostali dio iz Državnog proračuna.
Ruralni razvoj

Gledajući ukupnu financijsku omotnicu za poljoprivredu u tekućem razdoblju od 2014. do 2020., iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj bit će utrošeno 2,04 milijarde eura, iz Europskog jamstvenog fonda za poljoprivredu oko 1,5 milijardi eura, a iz Državnog proračuna 1,2 milijardi eura.
“Nema nikakvog razloga ne vjerovati da će brojne investicije koje su pokrenute kroz Program ruralnog razvoja donijeti modernizaciju, rast i povećanu konkurentnost s jedne strane te utjecati na usporavanje odlaska ljudi iz ruralnog prostora s druge strane. Do sada je u okviru PRR-a u natječajima otvorena alokacija od 2,14 mlrd. eura ili 87 %, ugovoreno je 1,38 mlrd. eura ili 57 %, a isplaćeno je 757 milijuna eura ili 31 %. Preostalih 360 milijuna eura iz programa objavljujemo u 2019. godine te je plan sve ugovoriti do 2020., a istovremeno se pripremamo za novo programsko razdoblje“, doznajemo od potpredsjednika Vlade RH i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića.
Osim ugovaranja i ostvarivanja projekata u okviru Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020., isplate izravnih potpora i usvajanja posebnih programa državnih potpora, od kojih u resornom ministarstvu posebno ističu potpore za obnovu narušenog potencijala u sektoru govedarstva, program za unaprjeđenje proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva, unaprjeđenje uzgoja ovaca i koza te izvorne pasmine peradi pokrenute prošle godine i vrijedne 220 milijuna kuna te nove programe državnih potpora za sektor svinjogojstva i proizvođače šećerne repe u svrhu osiguranja opstojnosti hrvatske industrije šećera koji počinju ove godine, započele su i intenzivne pripreme za novo programsko razdoblje.

Jačanje konkurentnosti
U listopadu 2018. godine Ministarstvo poljoprivrede RH potpisalo je sporazum sa Svjetskom bankom u okviru kojeg se izrađuju Nacionalna strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja i Višegodišnji razvojni plan ribarstva i akvakulture za razdoblje nakon 2020. godine, uz koje će se izraditi i akcijski planovi te pokrenuti četiri pilot-inicijative u najvažnijim hrvatskim poljoprivrednim regijama.
Nacionalna strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja nakon 2020. godine definirat će ciljeve i smjernice djelovanja poljoprivredne politike kako bi se povećala konkurentnost hrvatske poljoprivrede.
“Već sada se pripremamo za novo programsko razdoblje nakon 2020. godine, pa smo održali niz savjetovanja s poljoprivrednicima i građanima u okviru kojih je vođena rasprava o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike. Idemo i korak dalje, pa u suradnji sa Svjetskom bankom oblikujemo ciljeve i smjernice za unaprjeđenje hrvatske poljoprivrede i ribarstva, povećanje konkurentnosti te stvaranja preduvjeta za održivi gospodarski i društveni razvoj svih krajeva Republike Hrvatske“,poručuje potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede te dodaje: “Strategiju ne radimo da bismo imali još jedan dokument u ladici, radimo je da bismo znali u kojem smjeru trebamo u budućnosti ići i koje korake moramo poduzeti da bismo što prije došli do cilja. Temelj za izradu strategija čine sveobuhvatne dijagnostičke analize trošenja javnih sredstava u sektoru poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kao i ekstenzivne konzultacije sa svim dionicima u sektoru. Uz ove strateške dokumente izradit ćemo i planove djelovanja za iduće razdoblje, osmisliti aktivnosti kojima ćemo ispuniti ciljeve strategija te razraditi i provesti inovativne pilot-projekte u svrhu testiranja predloženih rješenja. Sve ove aktivnosti poslužit će i kao temelj za proces izrade operativnih programa za sljedeći financijski okvir EU-a od 2021. do 2027“, dodaje Tolušić.
Slavonskim je poljoprivrednicima od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju isplaćeno 5,63 milijarde kuna. Od toga su isplaćena investicijska ulaganja iz Programa ruralnog razvoja 682,4 milijuna kuna, IAKS mjere (okoliš, plaćanja za prirodna i posebna ograničenja i ekološka poljoprivreda) 771,9 milijuna kuna, izravna plaćanja iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda i Državnog proračuna čak 3,73 milijarde kuna, plaćanja za osjetljive sektore 402,9 milijuna kuna te isplate iz novog programa državnih potpora za sektor govedarstva 38,5 milijuna kuna.

Rastući trend
U proteklih pet godina, najveći korisnici plaćanja kroz programe izravnih potpora i strukturne potpore iz Programa ruralnog razvoja bile su Osječko-baranjska (2,36 mlrd. kuna), i Vukovarsko-srijemska županija. Najveći iznos potpora u posljednjih nekoliko godina iz svih dostupnih europskih i državnih sredstava isplaćen je u 2018. godini i iznosio je 1,2 milijarde kuna. Prema podacima koje smo dobili od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, stopa rasta isplaćenih potpora u 2018. godini za slavonske županije prosječno je iznosila gotovo 30 % (28 %).
Podaci o isplatama u prva dva mjeseca 2019. godine ukazuju na rastući trend – slavonskim poljoprivrednicima isplaćeno je 489.9 milijuna kuna, a u resornom ministarstvu ističu da je vrijednost ugovorenih sredstava značajno veća upravo u investicijskom segmentu, stoga očekuju rast proizvodnje i produktivnosti u razdoblju koje je pred njima.
“Od usvajanja Programa Slavonija, Baranja i Srijem te osnivanja Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem kojeg vodi predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ugovaranje i isplate iz Programa ruralnog razvoja na području ovih pet županija, koje su oduvijek stup hrvatske poljoprivrede, bilježe značajne stope rasta. Kriteriji koje smo uveli u Program, a odnose se na prioritizaciju sektora i indeks razvijenosti usmjerila su potrebna ulaganja tako da su isplaćene potpore za investicijske mjere u 2016. godini iznosile 65,4 milijuna kuna, u 2017. Godini 174,5 milijuna kuna, a u 2018. godini 408,77 milijuna kuna. Nadalje, u okviru Razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem ugovorili smo dodatnih 105 milijuna kuna za četiri razvojna infrastukturna projekta kojima stvaramo povoljno poslovno okruženje za razvoj poljoprivrede i drvne industrije.“ Zdenka Rupčić
Slavonskim poljoprivrednicima od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju isplaćeno je 5,63 milijarde kuna
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ŽELE PROIZVODITI PEKMEZ PO TRADICIONALNOJ RECEPTURI

OPG Poštić iz Osijeka pokrenuo je crowdfunding kampanju

2

GRUPA MERCATOR POBOLJŠALA SVOJE POSLOVNE REZULTATE

Povećali ulaganja u prodajne mreže

3

UKLJUČITE SE U AKCIJU POŠUMLJAVANJA HRVATSKE

Zasadi s HPB-om: 30 tisuća sadnica za 30 godina Hrvatske poštanske banke