Gotovo trećina zatvorenika u hrvatskim zatvorima i kaznionicama radi. Tako je samo tijekom 2017. godine radilo 1067 zatvorenika, što je 33,65 posto od ukupnog prosječnog broja zatvorenika (3171). Zanimljivo je da je prosječno 88 zatvorenika radilo duže od redovitog radnog vremena.

Prema Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2017. godinu, 585 zatvorenika radilo je na pomoćnim tehničkim, fizičkim i internim poslovima, 364 ih je radilo u zatvorskoj radionici, a njih 118 izvan kaznenog tijela, odnosno imali su ugovore s poslodavcima i nastavili s radom.

Na ime rada, njihovi poslodavci su kaznenim tijelima uplatili 97.682,12 kuna, od čega je zatvorenicima isplaćeno 18.699,23 kuna. Na ime naknada za rad zatvorenika u kaznenom tijelu, u razdoblju na koje se odnosi izvješće, zatvorenicima je isplaćeno ukupno 7,122.934,07 kuna, od čega za rad u redovitom radnom vremenu 6,997.489,87 kuna, a 125.444,20 kuna za prekovremeni rad.

Prosječna naknada za rad iznosi 546 kuna mjesečno za rad u redovitom radnom vremenu, a 664 kuna mjesečno za redovni rad i rad duži od punog radnog vremena. Za rad u redovitom radnom vremenu prosječno su najviše naknade za rad u zatvorskoj radionici bile 677 kuna, a najniže su bile za rad na pomoćno-tehničkim, fizičkim i intelektualnim poslovima - 409 kuna. Radom zatvorenika u 2017. godini ostvareno je 28,900.306 kuna prihoda, 27,989.373 kuna rashoda te je, uz naplaćeno potraživanje iz prethodnog razdoblja u iznosu od 9,192.363 kuna, ostvaren višak prihoda u iznosu od 10,103.296 kuna.

Tako je Kaznionica u Valturi radom zatvorenika zaradila više od 6,8 milijuna kuna, a Kaznionica u Lepoglavi 1,3 milijuna kuna. Kaznionica u Turopolju zaradila je radom zatvorenika 740.772 kune, a Kaznionica u Glini 488.800 kuna. Zatvor u Zagrebu zaradio je 250.403 kune, Zatvor u Bjelovaru 225.582 kuna, Zatvoru u Puli 196.539 kuna, a osječki Zatvor je na pretposljednjem mjestu s čistom zaradom u iznosu od 170.303 kune. Kaznionica u Lipovici-Popovači zaradila je 132.837 kuna. Ostvareni višak prihoda koristio se za poboljšanje uvjeta života i rada zatvorenika, za tekuće izdatke, a većim dijelom za kapitalne izdatke, kao što je nabava opreme za potrebe zatvorskih radionica i zatvorenika.

Režijski, odnosno pomoćno-tehnički poslovi na kojima rade zatvorenici u kaznenim tijelima, najčešće se odnose na održavanje čistoće i urednosti prostorija i kruga kaznenih tijela, pranje vozila, ličenje, pomoćne poslove u praonici rublja, kuhinji, skladištu, zatvorskoj radionici, zatvorskoj prodavaonici i slično. Radionice su u kaznenim tijelima organizirane u odjelima za rad i strukovnu izobrazbu zatvorenika, a u njima se obavljaju poslovi poljoprivrede, održavanja, obrade metala i drva, ugostiteljstva, eksploatacije kamena, grafički poslovi i drugo. Veliki dio prehrambenih proizvoda kaznionice proizvode same radom zatvorenika, a namijenjeni su, prije svega, potrebama kaznenih tijela za prehranu zatvorenika, odnosno pripremu tri obroka dnevno i jedan dopunski.

Kako navode u Ministarstvu pravosuđa, Upravi za zatvorski sustav, iako rad u zatvoru nije obvezan, zatvorenike se potiče na njega radi održavanja i stjecanja stručnog znanja i iskustva. Organizacija i način rada moraju biti što sličniji organizaciji i načinu rada na slobodi. Rad je važan za pripremu života na slobodi, a zatvorenici usvajaju radne navike i osposobljavaju se za određene poslove, čime se povećava mogućnost zapošljavanja nakon izlaska s izdržavanja kazne.

U kaznionicama je, od smještenih 1365 zatvorenika, radilo njih 700, što je 51 posto, a to uključuje i Zatvorsku bolnicu u Zagrebu. U zatvorima je, od smještene 1761 osobe, radilo 334 zatvorenika, a u odgojnim zavodima, od smještenih 45 osoba, radilo je 33 maloljetnika, što je 73 posto.

Članak 14. Zakona o izvršavanju kazne zatvora propisuje da svaki zatvorenik ima, pod uvjetima predviđenim zakonom, pravo na: smještaj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima, zaštitu osobnosti i osiguravanje tajnosti osobnih podataka, redovite obroke hrane i vode u skladu sa zdravstvenim standardima, rad, izobrazbu, stručnu pravnu pomoć i pravno sredstvo za zaštitu svojih prava propisanih zakonom, zdravstvenu zaštitu i zaštitu majčinstva, dodir s vanjskim svijetom, boravak na otvorenom prostoru kaznionice, odnosno zatvora najmanje dva sata dnevno, dopisivanje i razgovor sa svojim odvjetnikom, vjeroispovijedanje i razgovor s ovlaštenim vjerskim predstavnikom, vjenčanje u kaznionici, odnosno zatvoru, glasovanje na općim izborima i druga prava predviđena zakonom. Maloljetni zatvorenici na izdržavanju kazne maloljetničkog zatvora ili mjere istražnog zatvora ostvaruju neka prava u širem opsegu od punoljetnih zatvorenika, odnosno istražnih zatvorenika. Tako, primjerice, ostvaruju pravo na više posjeta članova obitelji od zatvorenika: najmanje četiri puta mjesečno i blagdanom u trajanju od najmanje dva sata, a po odobrenju upravitelja i trećih osoba još najmanje dva puta mjesečno u trajanju najmanje jedan sat; te dulji boravak na otvorenom prostoru: najmanje tri sata dnevno.