Diljem Hrvatske se i ove godine obilježava Svjetski i Europski tjedan novca, koji traje od 25. do 31. ožujka, a donosi razna predavanja, radionice, panel-rasprave i ostale edukativno-informativne aktivnosti namijenjene uglavnom djeci i mladima. Ova globalna manifestacija, odnosno inicijativa usmjerena financijskoj pismenosti, pokrenuta je još 2012. godine i do danas je privukla čak 31 milijun mladih iz 169 svjetskih država, pa je tako i prošle, 2018. godine, u njoj sudjelovalo 7.4 milijuna mladih na više od 199.000 aktivnosti, dok se ovoga tjedna očekuje i znatno povećanje tih brojki.Njezinu su važnost u Hrvatskoj prepoznale državne institucije poput Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Hrvatske gospodarske komore (HGK), kao i brojne banke koje, u suradnji s akademskom zajednicom, srednjim školama i civilnim sektorom, žele potaknuti financijsko opismenjavanje mladih. Kako za time ima potrebe, govore brojna istraživanja, a stvarno je stanje čak i lošije nego što se čini.
- Mladi u Hrvatskoj danas nisu dovoljno financijski pismeni, ali to niti ne čudi jer nisu imali gdje naučiti upravljati novcem. Iako se od najranije dobi susreću s novcem, oni o financijama ne razgovaraju u obitelji, školi, na sveučilištu. Obrazovni sustav u RH ne nudi ni osnovno financijsko obrazovanje pa mladi ne znaju procijeniti izazove i rizike na tržištu, iz čega proizlaze i loše financijske odluke, pad prihoda, zaduženost u zreloj dobi te, naposljetku, smanjenje kvalitete života i financijska nesigurnost - ukazuje Marina Ralašić, predsjednica udruge Štedopis, odnosno Instituta za financijsko obrazovanje u Zagrebu, koji je specijaliziranim udžbenicima financijsku pismenost bar dijelom uvrstio u domaći obrazovni sustav.
Ralašić u tom kontekstu podsjeća na prvo i jedino nacionalno istraživanje financijske pismenosti građana RH, koje su još 2016. proveli HANFA i Hrvatska narodna banka (HNB), a koje je, među ostalim, pokazalo da su mladi mlađi od 19 godina uvjerljivo najmanje financijski pismeni, dok je istraživanje OECD-a PISA iz 2012. godine zaključilo kako hrvatski petnaestogodišnjaci još nisu sposobni donijeti ispravnu financijsku odluku i planirati budućnost.
No, prema posljednjoj anketi udruge Štedopis, mlade u RH financije sve više počinju zanimati, što dokazuje Hotelijersko-turistička škola Zagreb, koja je kao Štedopisov partner projekta financijske pismenosti, uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, prošle školske godine pokrenula fakultativni predmet Financijska pismenost, na kojemu se koristi udžbenik “Moj novac, moja budućnost”. U sklopu tog predmeta učenici su posjetili institucije iz financijskog sektora te sudjelovali na brojnim događanjima o financijskoj pismenosti, a predsjednica Štedopisa, Marina Ralašić, otkriva kako su na predavanjima mnogi učenici zaključili da bi ovakav predmet trebao postati obvezan u svim školama. Uz to, učenici su u anketi naglasili kako su zbog ovoga predmeta počeli razmišljati o važnosti odgovornog trošenja novca, naučili su razliku između debitne i kreditne kartice, uvidjeli su prava i odgovornosti potrošača te naučili pravilno napisati prigovore, a mnoge su zaintrigirali pojmovi poput inflacije i kredita jer se konstantno pojavljuju u medijskom prostoru.
- Sve dok financijska pismenost ne postane izborni predmet u svim školama, poput primjerice vjeronauka, o osobnim će se financijama moći učiti samo u nekim školama, ponajviše onima koje surađuju sa Štedopisom. Naime, mi smatramo da svi učenici imaju pravo na pristup financijskom obrazovanju, a zbog toga moraju imati i jednake prilike za donošenje boljih financijskih odluka. U tom smislu edukativno-informativne aktivnosti koje se provode povremeno i samo u povodu Svjetskog/Europskog tjedna novca ili Svjetskog dana štednje neće u cijelosti povećati financijsku pismenost mladih jer je to dugoročni sustavni obrazovni proces - zaključuje Ralašić, naglašavajući kako je potrebno razviti svijest javnosti o važnosti financijske pismenosti, ne samo mladih nego i cijelog društva.
Jedan takav, izrazito pozitivan primjer osvještavanja mladih može se pronaći i u Osijeku, i to kod studenata Ekonomskog fakulteta, koji, osim što na svojemu fakultetu organiziraju obilježavanje Svjetskog i Europskog tjedna novca, već četiri godine, okupljeni oko studentske udruge Financijski impuls, obilaze škole diljem Slavonije i Baranje poučavajući srednjoškolce financijskoj pismenosti i vještinama upravljanja osobnim financijama. Do sada su uz interaktivna predavanja financijski opismenili čak šest tisuća učenika u tridesetak škola – od Osijeka preko Đakova i Vinkovaca do Slavonskog Broda... Projekt “Financijsko opismenjavanje srednjoškolaca Slavonije i Baranje’’ pokrenuli su potaknuti lošim rezultatima PISA testova na kojima su u kategoriji financijske pismenost hrvatski srednjoškolci zauzeli 14. mjesto, od mogućih 18 te prema zaključcima istraživanja, koja su proveli HNB i HANFA u suradnji s Ministarstvom financija.
Tijekom predavanja srednjoškolce uvode u svijet financija upoznavajući ih s različitim financijskim pojmovima i primjerima iz stvarnoga života. Volonteri se svaki sat trude učiniti što zanimljivijim, pa na predavanjima koriste različite rekvizite, poput zastavica, a bude tu i nagrada, pa su učenici maksimalno aktivni.
- Tijekom 45 minuta predstavljamo na primjerima što je inflacija, govorimo i računamo o vrstama kamatne stope, uvodimo učenike u tečajne liste, u funkcioniranje HNB-a, učimo ih o razlici između debitnih i kreditnih kartica, brutoplaće i netoplaće, upoznajemo ih s investicijskim pojmovima, kretanjima rizika i prinosa, s pojmom diverzifikacije, odnosno da ne ulažu u samo jednu tvrtku ili dionicu jer će tako smanjiti rizik od gubitka novca, uvodimo ih u svijet dionica, savjetujemo ih kako biti odgovoran i mudar potrošač – pričaju Andrea Ivančić i Ana Lebić, voditeljice projekta.
Na svakom satu učenici dobiju i nagradni zadatak - izračunati “popust na popustu’’.
- Primjerice, ako je artikl već na 10 % popusta, a možemo dobiti još 20 %, to uče računati. A upoznajemo ih i s fakturama i PDV-om koji se obračunava. Posljednjih deset minuta odvajamo za tzv. Kahoot kviz u kojemu učenici s pomoću svojih mobitela sudjeluju u kratkom testu te time provjeravaju svoje znanje. Pobjednika kviza prigodno nagrađujemo i najbolje pozivamo na završno natjecanje koje će se u svibnju održati na EFOS-u - objašnjavaju studentice. Najvažnije im je, kažu, da srednjoškolce uvedu u svijet financija te da ih potaknu na daljnje istraživanje i učenje o financijama jer će jednoga dana izići na tržište rada, biti samostalni ljudi i imati svoje obitelji. Jasenka Pejaković/Marko Mandić