Ekonomija
DOMAĆE TRŽIŠTE NAJVAŽNIJE

Godišnje potrošimo 22 litre vina po osobi
Objavljeno 25. ožujka, 2019.
Gotovo 90 posto od ukupne godišnje prodaje vina Vinarije Kalazić završava u Zagrebu i na jadranskoj obali

Prema podatcima Državnog zavodu za statistiku o bilanci vina za 2017. godinu, objavila je Hina, u vinogradarskoj godini 2016./2017. prosječna potrošnja vina po stanovniku u Hrvatskoj iznosila je 22 litre. Ukupna proizvodnja vina u 2016./2017. iznosila je 760 tisuća hektolitara, pri čemu su najzastupljenija bila vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, kojih je proizvedeno 449,76 tisuća hektolitara ili 59,2 posto od ukupnih količina. Sortna vina su, pak, u ukupnoj proizvodnji zastupljena sa 6,4 posto, a ostala vina s 34,4 posto.

Podatci DZS-a pokazuju da je u vinogradarskoj godini 2016./2017. ukupan uvoz vina iznosio 295,7 tisuća hektolitara, dok su početne zalihe iznosile 713,9 tisuća hektolitara.

Od najvećih slavonsko-baranjskih vinara, čije se površine pod vinogradima prostiru na više od 1000 hektara, pokušali smo doznati osnovne podatke o njihovoj proizvodnji, izvoznim rezultatima, zastupljenosti pojedinih sorti u ukupnoj proizvodnji…

- Vina Belje imaju godišnju proizvodnju od tri milijuna litara vina, graševina je najvažnija sorta u našem asortimanu, a zalihe vina su, prema planu, dostatne do izlaska nove berbe - kaže Ljiljana Vajda-Mlinaček, direktorica Sektora marketinga, turizma i korporativnih komunikacija u Belju, naglašavajući kako najviše izvoze na tržišta regije. No beljskih vina ima i u ostalima dijelovima Europe i svijeta. Prošle su godine, nastavlja, krenuli s izvozom vrhunskih vina na tržište Belgije te nastavili s izvozom vina na tržišta Japana, SAD-a i nekoliko drugih europskih tržišta na kojima vina plasiraju već nekoliko godina. Dakako da su beljska vina zastupljena na tržištima diljem Hrvatske. Kao i vina proizvedena u podrumima Zoltana Pinkerta (po vinogradarskim površinama, četvrtog po redu baranjskog vinara).

Izvoz povremen
- Količine vina koje završavaju izvan Hrvatske za sada su gotovo minorne. Nešto izvozimo u Mađarsku i Njemačku, a povremeno, po nekoliko kartona, u Poljsku, Finsku i ostale zemlje. Naša su vina, osim u Slavoniji i Baranji, najviše zastupljena na jadranskoj obali, ali ima ih i diljem Hrvatske. Tvrdim da može i bolje - priča Pinkert, dodajući kako godišnje prodaju 40-ak tisuća litara vina, što je nešto više od polovine ukupne proizvodnje. Kaže kako dio uroda, najviše graševine, prodaju u ‘‘obliku grožđa‘‘, ali se količina prodanih ‘‘bobica‘‘ iz godine u godinu smanjuje.

Vina proizvedena u Vinariji Kalazić također su zastupljena u cijeloj Hrvatskoj, a gotovo 90 posto od ukupne godišnje prodaje završi u Zagrebu i na jadranskoj obali.

- Godišnje proizvedemo između 150.000 i 200.000 butelja vina, od čega je za redoviti izvoz odvojeno samo 2000 butelja, što je približno 1500 litara vina. Riječ je o izvozu u Poljsku i Belgiju. Jedne smo godine izvezli čak 10.000 butelja u Švedsku, ali je bila riječ o otvorenom tenderu, na koji smo ponovno aplicirali. Zaliha uvijek ima u dovoljnim količinama. Premda se čine kao opterećenje, zalihe nisu loše. Pri tome treba naglasiti kako je, primjerice, baranjsko crno vino najbolje kada je staro tri godine. Osim toga, odležavanjem u bačvama vina dobiju na zrelosti i, moram reći, dobro se prodaju - tvrdi Kalazić.

Približno 130.000 litara vina proizvedu u Vinariji Josić, od čega najviše graševine. I kod njih je izvoz na tržište EU-a i ostale europske države više-manje povremen.

- Većinu vina prodajemo u Hrvatskoj - kaže Damir Josić dodajući kako uvijek postoje prijelazne zalihe vina koje sazrijevaju, dok je ostatak prema prethodno utvrđenom planu.

Previše malih vinara
Igor Burčak, upravitelj Zadruge "Vukovarska vina", koja okuplja sedam vinogradara, rekao je kako se povećava potrošnja vina, no u posljednjih su godinu dana pojačane kontrole uvoza, pa je manje vina lošije kvalitete na hrvatskom tržištu.

- Povećava se potrošnja domaćih vina, ali i njihov izvoz, što ukazuje da se posljednjih 5-6 godina popravila kvaliteta hrvatskih vina. To se vidi na manifestacijama na kojima se ocjenjuju, gdje puno uzoraka osvaja značajna priznanja - naveo je Burčak dodajući kako će na zalihama uvijek biti više vina iz uvoza nego domaćih, ali na domaćim je proizvođačima i samoj državi da zaštite domaću proizvodnju i prezentiraju potrošačima kvalitetu, odnosno da se ne prodaju loša vina pod lažnim etiketama visoke vrijednosti.

Udruga voćara i vinogradara Našice ističe da njihovi članovi ne stvaraju zalihe, a ono što ostane minimalne su količine koje zapravo čekaju sljedeću sezonu. Proizvodnju i prodaju vina povećali su, i to uglavnom na domaćem području - ističe Darko Cerovski, predsjednik udruge. Na području Našica inače nisu zadovoljni jer je puno malih vinara, a malo ozbiljnijih proizvođača na veliko.

Dragana Korpoš/Ivica GettoI/Ivona Čosić
Usvojen novi Zakon o vinu, donosi ČETIRI vinogradarske regije
Ukidanje svih naknada za kontrole stavljanja vina u promet čime se 12.000.000 kn vraća tom sektoru za marketing, ukidanje evidencijskih markica, uspostava marketinškog označavanja vina kroz četiri vinogradarske regije: Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja RH – novine su koje donosi novi na Saboru RH usvojen Zakon o vinu. Pravni je to okvir proizvodnje grožđa i vina, prodaje u tržišno transparentnim uvjetima te jačanje uloge vinskih udruženja i unaprjeđivanje marketinga. Uz ostalo, navode u Ministarstvu poljoprivrede, njime se uređuju zemljopisna područja uzgoja i sorte vinove loze, enološki postupci, vinogradarski registar, sustav ispitivanja kvalitete vina prije stavljanja u promet, sustav zaštićenih oznaka, te nadzor i kontrola proizvodnje i prometa. - Cilj je pojednostaviti zakonodavstvo, olakšati pristup tržištu. Tu je i decentralizacija ocjenjivanja vina, veća kontrola na terenu te doprinos administrativnom rasterećenju od 33 %. Donesen je i novi Nacionalni program pomoći tom sektoru 2019. - 2023. s 83 mil. kuna potpore godišnje za investicije u vinarije i promidžbu te rekonstrukciju vinograda. Vinarima smo osigurali i nepovratnu pomoć za podizanje novih nasada - ističe ministar Tomislav Tolušić. Predviđa se priznavanje četiri regionalne organizacije (RO) vinara povezane s četiri regije, decentralizira se postupak organoleptičkog ocjenjivanja vina na razini regija, a RO predlažu ocjenjivače sa svog terena. – Pozdravljamo formiranje četiri regije, što se administracija pojednostavljuje, a neke stvari pojeftinjuju - kaže vlasnik vinarije Apostol iz Trnave Igor Lukačević. Zakon se donosi u svrhu konsolidacije propisa EU-a s nacionalnim propisima u tom sektoru. S.Ž.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana