Mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, poznatija kao SOR, godinama je bila glavni adut Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Ministarstva rada kojim se mladima pokušalo omogućiti lakši ulazak na tržište rada, uz borbu protiv kritične nezaposlenosti.
Stroži kriteriji
Kada se pogleda broj uključenih u ovu "kriznu" mjeru, diskutabilan je zaključak o njezinoj uspješnosti, jer je od uvođenja, 2010. godine, do 2018. pružila priliku za stjecanje radnog iskustva za više od 88.000 mladih osoba, ali nije ostavila dugoročan utjecaj na domaće tržište. Masovna primjena ove mjere počela je 2012., kada je donošenjem Zakona o poticanju zapošljavanja i privatnom sektoru omogućeno primanje na SOR, pa je tada novouključenih korisnika bilo 5456. Do "eksplozije" dolazi 2013., kada je broj novouključenih skočio na 14.446 korisnika, a sve je kulminiralo 2015. s čak 32.494 korisnika SOR-a. Godinu poslije broj novouključenih pada na 15.059, takav se trend nastavlja 2017. s 9947 korisnika, a dokaz jenjavanja ove mjere došao je prošle godine sa zabilježenih 6011 korisnika, što se može pripisati odluci Ministarstva rada o strožim kriterijima SOR-a u javnom i privatnom sektoru, ali i reafirmaciji pripravništva. Danas, uz mnoge mjera zapošljavanja koje HZZ nudi mladima, sudbina SOR-a ostaje nepoznanica, iako je bila zamišljena samo kao privremeno rješenje dugoročnog problema.
- Ova mjera uvedena je u vremenu gospodarske krize, kada je za takvom vrstom mjere postajala opravdana potreba. Danas se ona ograničava na način da se koristi isključivo tamo gdje je nužna i kod poslodavaca koji zadržavaju bivše polaznike, a u svim drugim slučajevima potiče se pripravništvo, odnosno stjecanje radnog iskustva na temelju ugovora o radu - navode u HZZ-u, zaključujući kako je danas cilj mjera aktivne politike zapošljavanja, posebice onih usmjerenih mladima, potaknuti sklapanje ugovora o radu koji će korisnicima osigurati pravo na plaću u skladu sa stečenim znanjima, kompetencijama i radnim iskustvom. Od početka 2019. novouključena su već 453 korisnika SOR-a.
- Uvođenje kriterija za SOR ima smisla zbog možebitne zloupotrebe sustava i gomilanja lažnih nada korisnika. Mišljenja sam kako nije poželjno uvoditi različita pravila za privatni sektor u odnosu prema javnom, posebice ako uzmemo u obzir opće stanje tržišta rada RH, u kontekstu karakteristike ponude rada i potražnje za radom, iako ne smijemo zanemariti činjenicu kako mnogo jedinica lokalne i regionalne samouprave ne raspolaže izdašnim resursima za zapošljavanje kompetentnih kandidata, primjerice za projekte EU fondova, pa ta distinkcija u toj mjeri može imati smisla - ističe doc. dr. sc. Nataša Drvenkar s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, naglašavajući kako bi SOR formalno trebao biti dobra mjera za poslodavce koji razvijaju poslovanje, pa uz mentorstvo nude i "probu" za posao, iako se i tu kao logičnije nameće pripravništvo.
Takav stav, u znatno oštrijem obliku, zauzimaju i u Matici hrvatskih sindikata (MHS), gdje navode kako je višegodišnja primjena SOR-a imala izravan negativan utjecaj na tržište rada.
Podcjenjivanje radnika
- Vrijeme SOR-a uopće nije trebalo ni postojati, pogotovo ne bi smjelo postojati danas kada bilježimo negativne demografske trendove, a potražnja za radnicima raste. To je mjera koja podcjenjuje radnika i ne omogućava mu kvalitetne uvjete rada, kao ni dostojnu plaću, kojom bi mogao pokrivati životne troškove. SOR-om se institucionalizirao rad bez radničkih prava i bez adekvatne plaće - kazuju u MHS-u, podsjećajući kako neki stručni radovi i analiza Ekonomskog instituta, poput istraživanja "Raditi za 200 eura?" iz 2018. godine, dokazuju da je SOR postao supstitut za redovito zapošljavanje mladih i ima izravan negativan utjecaj na smanjenje plaća radnika, a zaključeno je i kako je dio korisnika nakon završetka te mjere otišao i u neaktivnost, iako je cilj bio suprotan.
- Problem je u tome što je, s obzirom na vrlo niske, odnosno nikakve troškove za poslodavce, SOR uživao, a i dalje uživa, iznimnu popularnost među mjerama aktivne politike zapošljavanja, što je prije redefiniranja mjera 2018. rezultiralo ukidanjem gotovo svih natječaja za pripravnike. Također, nepostojanjem sustava kvalitetne regulacije kontrole oglasa i razloga osposobljavanja često se u prošlosti događalo da se SOR koristi za one osobe koje su najzapošljivije, odnosno one koje bi se zaposlile i bez korištenja mjere - napominju u MHS-u, otkrivajući kako se u razdoblju najvećeg korištenja SOR služio uglavnom mladim visokoobrazovanim ljudima, koji su ionako najzapošljivija skupina na tržištu, čime je cijena njihova rada, kao i kvaliteta radnih mjesta, znatno srozana.
Iz HZZ-a otkrivaju kako će se mjera pripravništva nakon provođenja u realnom sektoru usmjeriti i javnoj službi - zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj skrbi i kulturi, a u tijeku je usklađivanje sa zakonskim propisima i uspostava protokola postupanja, čija se provedba očekuje krajem travnja.
Marko Mandić
negativno
PRIMJENA SOR-a NIJE POMOGLA TRŽIŠTU RADA
PRIPRAVNICIMA ISTA RADNA PRAVA
Matica hrvatskih sindikata glavnu prednost pripravništva vidi u činjenici da se korisnici zapošljavaju preko ugovora o radu te da imaju ista prava kao i ostali zaposlenici kod poslodavca, ujedno za svoj rad primajući plaću, a ne naknadu. S druge strane, pripravništvo u realnom sektoru donosi visinu subvencije do 50 posto iznosa troška bruto II plaće, bez gornjeg ograničenja, a u javnim je službama financiranje u stopostotnom iznosu pripravničke plaće, koja je 85 posto plaće tog radnog mjesta. “Mjere bi trebale poslužiti za aktivaciju onih koji su teže zapošljivi, a ne da postanu primarni kanal zapošljavanja onih koji bi zaposlenje pronašli i regularnim putem. Tako je koncepcija mjera gotovo potpuno krivo percipirana u javnosti i među poslodavcima, jer bi njihova funkcija trebala biti aktivacija i pomoć najnezapošljivijima”, zaključuju iz Matice hrvatskih sindikata, naglašavajući kako se poslodavcima nude i potpore za zapošljavanje, gdje se pokriva 50 posto troška godišnje brutoplaće radnika, a za zapošljavanje mladih osoba preko ugovora na neodređeno vrijeme mogu se koristiti izdašne fiskalne olakšice. “Iako je reafirmacijom pripravništva vidljiv pomak, nismo potpuno zadovoljni, jer dok god postoji bilo kakav oblik SOR-a, ostale mjere neće moći potpuno zaživjeti, a to je posebno vidljivo po broju novouključenih u pripravništvo prošle godine, kojih je bilo 2048, a SOR je koristilo 6011 osoba. Stoga je potrebno potpuno ukinuti SOR”, pozivaju iz Matice.
PROBLEM STARIJIH OD 30 GODINA
Mnogi potencijalni korisnici SOR-a godinama su se borili s diskriminatornom stavkom, koja je osobama iznad 30 godina onemogućavala pristupanje toj mjeri. No prošle godine napokon su postigli cilj, jer je Hrvatski zavod za zapošljavanje uveo novu mjeru osposobljavanja za stjecanje odgovarajućeg radnog iskustva, koja je u biti identična SOR-u. “Ova je mjera formirana zbog toga što osobe iznad 30 godina, koje nisu imale radnog iskustva u struci, nisu ispunjavale uvjet za pristupanje stručnom ispitu te zbog toga nisu dalje mogle konkurirati na tržištu rada. Međutim, i kod ove mjere vidimo razlog zbog kojega SOR uopće ne treba postojati. Naime, da nije bilo SOR-a, i osobama iznad 30 godina koje su ulagale u svoje obrazovanje ili su se zbog drugih razloga doškolovale ili prekvalificirale bio bi omogućen ravnopravan pristup ulasku na tržište rada”, upozoravaju iz Matice hrvatskih sindikata, podsjećajući kako je u 2018. godini tu mjeru iskoristilo 126 osoba.
TRI TISUĆE KUNA NEDOVOLJNO ZA ŽIVOT
Nataša Drvenkar, prodekanica za suradnju s okruženjem, međunarodnu suradnju i projekte Ekonomskog fakulteta u Osijeku, smatra da je SOR mjera koja mladima omogućava prvo radno iskustvo, pa, uzevši u obzir samostalnu odgovornost za svoj profesionalni razvoj, kazuje kako nižu naknadu korisnici trebaju shvaćati upravo kao “naknadu za dodatno učenje”, a ne nužno kao plaću. Međutim, ističe ona, naknada od 3000 kuna, koja je na snazi od početka 2019. godine, nije dostatna za život. “Naravno da naknada od 3000 kuna u SOR-u nije dovoljna. Iako je to u rangu minimalne plaće, isto kao i kod minimalne plaće to jednostavno nije dovoljno za pokrivanje troškova s obzirom na današnje cijene i troškove života. Mjesečna potrošačka košarica mladih potrebna za samostalan život, prema izračunu sindikata, iznosi minimalno 4600 kuna. Što uključuje, primjerice, najam stana od 2000 kuna, režije te namirnice (od svakog proizvoda jedan). Naposljetku to znači da mladi danas ne mogu samostalno pokriti osnovne životne troškove ako su korisnici ove mjere”, naglašavaju iz Matice hrvatskih sindikata.