Zoran Kovačević na čelu je Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Osijek od 1997. godine i sigurno je jedan od najboljih poznavatelja gospodarstva Osječko-baranjske županije, najveće i ekonomski najsnažnije slavonske županije. S Kovačevićem smo razgovarali o ekonomskim kretanjima na istoku Hrvatske, izgubljenim radnim mjestima tijekom recesije, prerađivačkoj industriji, izvozu, doprinosu lokalne samouprave...
Loša struktura
Što karakterizira gospodarstvo Osječko-baranjske županije? Koji sektor donosi najviše prihoda? Koji najviše raste, koji pada?
- Posljednjih godina evidentan je blagi rast ukupnog prihoda osječko-baranjskog gospodarstva, rast mikropoduzeća i malih poduzeća, godišnje ih nastaje čak do 400 novih. Nekoliko proteklih godina stagniraju investicije u dugotrajnu imovinu, što sigurno nije dobro. Vrijedi istaknuti da raste izvoz i taj pokazatelj je izvrstan. Pozitivna su i kretanja insolventnosti tvrtki, zadržana je dobra struktura gospodarstva u kojemu prednjači prerađivački sektor s prehrambenom industrijom, proizvodnjom strojeva, papirnom, kemijskom industrijom, proizvodnjom odjeće, namještaja, preradom drva... Sektorski gledano slijedi poljoprivreda, zatim trgovina, građevinarstvo, prijevoz i skladištenje. Najveći rast prihoda ostvaruju industrija strojeva, papira, proizvodnja namještaja i prerada drva. Taj je rast nerijetko i s dvoznamenkastim stopama. Stagnacija se može zamijetiti, premda podatci variraju, u prehrambenoj industriji unatrag godinu dana, poljoprivredi, trgovini i građevinarstvu.
Građevinski sektor potonuo je u recesiji od 2009. godine. Oporavlja li se i koliko je daleko od razine na kojoj je bio 2008. godine?
- Građevinska industrija u našoj županiji danas je na razini od 50 posto onog obujma, odnosno rezultata poslovanja koji je imala 2008. godine, kada je bila na vrhuncu. Kada se usporedi 4,5 milijardi kuna ukupnog prihoda 2008. godine s dvije, do dvije i pol milijarde kuna prihoda danas, jasno je koliki je to pad. Još je dramatičnije to što je sektor izgubio oko dvije tisuće zaposlenih. Oporavak građevinskog sektora vrlo je spor i sigurno će se teško vraćati na razinu od prije deset godina.
Spomenuli ste izvanredne izvozne rezultate. Tko je najviše zaslužan za to?
- Prerađivačka industrija je perjanica te naše vanjskotrgovinske razmjene. Treba reći da u strukturi našeg izvoza prerađivačka industrija zauzima 70-postotni udio. Prerađivačka industrija čak polovinu svoje ukupne proizvodnje izvozi. Posebice je rast izvoza povećan nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Četvrtu godinu zaredom županijsko gospodarstvo bilježi dvoznamenkast rast izvoza. Posljednji podatci pokazuju da je taj izvoz na godišnjoj razini vrijedan oko 5,5 milijardi kuna te da ostvaruje suficit od oko dvije milijarde kuna, što Osječko-baranjsku županiju svrstava u jednu od najvažnijih izvoznih županija u Hrvatskoj.
Koliko je danas radno aktivnog stanovništva u županiji, a koliko ga je bilo, recimo, 2008. godine?
- Ako se ponovno vratimo na onu 2008. godinu, možemo vidjeti da smo na županijskoj razini imali 125 tisuća radno aktivnih osoba. Danas ih imamo oko 106 tisuća. Ova razlika ima uzroke u demografskim kretanjima, kao i u iseljavanju stanovnika. Prije deset godina od 125 tisuća radno aktivnih, zaposleno je bilo oko sto tisuća ljudi i oni su sudjelovali u ostvarivanju ukupnog prihoda gospodarstva od 28 milijardi kuna. Sada je od 106 tisuća radno aktivnih zaposleno 87 tisuća osoba, a ukupan je prihod 26 milijardi kuna. Dakle, u deset godina izgubili smo 13 tisuća zaposlenih.
Jesu li ljudski resursi postali velik problem ili smetnja gospodarskom razvoju?
- Ljudi su sigurno izuzetno važan čimbenik u gospodarstvu, posebice ako izostaju velike investicije u tehnološki razvoj poduzeća. Teško je očekivati da će 13 tisuća ljudi manje postići iste gospodarske rezultate kakvi su postignuti 2008. godine. Kada je u pitanju taj smanjeni broj radno aktivnih stanovnika i zaposlenih, podsjetit ću da je HGK na inicijativu svojih članica zatražio i povećanje broja radnih dozvola za radnike iz inozemstva. Mi u Komori držimo da bi to trebala biti kratkoročna mjera kojom će se rješavati potrebe za sezonskom radnom snagom u poljoprivredi i turizmu. Dugoročno rješenje vezano je za reformu obrazovanja, odnosno školovanja kadra za tržište. Komora se, što je poznato, snažno zalaže za uvođenje dualnog obrazovanja i držimo taj projekt izuzetno važnim. Činjenica je da uz probleme s migracijama imamo i vrlo problematičnu okolnost u strukturi nezaposlenih, a to je da od sadašnjih gotovo 19 tisuća nezaposlenih njih šest tisuća ima završenu samo osnovnu školu ili čak ni to. Teško je očekivati da će ti ljudi naći stalni posao.
Koliko smo mi na istoku Hrvatske poduzetni? Što bi, prema vašem mišljenju, moglo potaknuti veći gospodarski razvoj, s obzirom na to da je Slavonija od jedne od najrazvijenijih regija u Jugoslaviji postala najsiromašnija regija u Hrvatskoj? Kolika je odgovornost na državi?
- Kada se mi na istoku zemlje uspoređujemo s ostalim dijelovima Hrvatske, ne smijemo zaboraviti na zaostatak od deset godina rata i poraća, kada smo se suočavali s ratnim štetama, gubitkom tržišta, bijegom kapitala i kvalitetnog kadra, prometne izolacije... Sve je to snažno utjecalo na gospodarsko zaostajanje i pad konkurentnosti. Nije lako nadoknaditi tih deset godina i uloga države u poticanju gospodarskog razvoja bila je i sigurno će biti i dalje vrlo značajna. Svakako je dobar potez države s pokretanjem Projekta Slavonija, posebice kada su u pitanju investicije. Držim da je, osim toga, jako važno poticati ulaganja u dugotrajnu imovinu u poduzećima, u nove tehnologije, razvoj tehnoloških procesa u poduzećima. Svakako je tu važno koristiti što više mogućnosti koje pružaju fondovi Europske unije u razvojnim projektima u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, razvoju alternativnih oblika proizvodnje energije u suradnji sa stočarskom proizvodnjom, poput korištenja biomase i bioplina... Naposljetku, očekujemo rezultate i u daljnjem rastu izvoza prerađivačke industrije.
Što za gospodarstvo može učiniti lokalna samouprava? Načelnik ste općine Koška praktički od njezina osnivanja, dakle u sedmom ste mandatu.
- Lokalna samouprava u razvoju gospodarstva na svome području s proračunskog aspekta gledano može učiniti vrlo malo. Pogledajte samo na osnovi brojki što proračuni općina, gradova ili županije od nekoliko stotina milijuna kuna mogu pridonijeti gospodarstvu koje ostvaruje prihod od 26 milijardi kuna? Čak i cijeli proračuni kada bi se pretvorili u neku gospodarsku aktivnost bili bi nedostatni. Međutim, lokalna samouprava može pomoći kroz stvaranje poduzetničke klime ili konkretno na izgradnji poduzetničke infrastrukture u poslovnim zonama, u stvaranju povoljnih uvjeta ulaganja kroz komunalnu naknadu, doprinose i priključke na infrastrukturu. Također, samouprava može prostorne planove prilagođavati ciljanim investicijskim projektima u proizvodnji. To su sve alati koje samouprava može upotrijebiti da bi maksimalno izašla u susret gospodarskim investicijama i kako bi poduzetnici bili što konkurentniji.
Paleta usluga
HGK intenzivno radi na promociji domaćih gospodarstvenika u Hrvatskoj i inozemstvu. Koliko poduzetnici doista i koriste mogućnosti koje im Komora pruža?
- Godišnje Komora organizira na stotine nastupa na domaćim i međunarodnim sajmovima, priprema brojne aktivnosti vezane za poslovno povezivanje poduzetnika, organizira poznatu akciju Kupujmo hrvatsko, važnu za mnoge male domaće proizvođače... Nastojimo širiti tu paletu usluga i privući još više poduzetnika na korištenje usluga i pogodnosti. Podsjetit ću da je plan HGK-a otvaranje dvadesetak inozemnih predstavništava preko kojih će se članice moći širiti na nova tržišta. Vjerujemo da će pri tome rasti i interes poduzetnika za tim uslugama Komore. Kroz različite aktivnosti - edukacije, promocije, savjetovanja, konferencije i slično - kroz našu zgradu u Osijeku godišnje prođe oko 2500 poduzetnika. Tijekom godine pripremimo od 500 do tisuću odgovora na različita konkretna pitanja poduzetnika. Na provedenu anketu među korisnicima naših usluga i pitanje o zadovoljstvu, kao i proširenju naših usluga, dobili smo visoku ocjenu - 4,6. Nažalost, ima tvrtki koje se i ne zanimaju za usluge Komore niti ih koriste. Sada imamo oko pet tisuća članica. To su sve tvrtke koje su predale završni račun. Među njima je, ovisno o godini, 18 ili 19 velikih tvrtki, od 60 do 70 je srednjih poduzeća, a ostalo su mala i mikropoduzeća. Mala poduzeća najviše koriste mogućnosti koje im pruža Komora. Veća poduzeća u pravilu su dobro ekipirana i njima smo potrebni najčešće kao pomoć prilikom otvaranja novih tržišta.
U ŽK Osijek u proteklih 20 godina mnogo ste pomogli u razvoju proizvođača kulena, meda i voćnih rakija kroz ocjenjivanja i sustavne edukacije. Kako možete još pomoći malim proizvođačima?
- Kada smo prije 20 godina osmislili nacionalni projekt ocjenjivanja i edukacija, ova proizvodnja autohtonih proizvoda bila je na razini hobija i odvijala se uglavnom u zoni sive ekonomije. Provedbom tog projekta, 20 godina poslije, naravno i uz pomoć niza državnih institucija, mogu izraziti zadovoljstvo rezultatima. Prije svega, treba reći da su proizvodnje ovih autohtonih proizvoda danas uredno registrirane djelatnosti, a brojni su proizvođači izrasli u respektabilne subjekte orijentirane dobrim dijelom i na izvozna tržišta. Znači, dosegnuli su visoku razinu kvalitete, proizvodi su im konkurentni, proizvodnja certificirana. I ubuduće im svakako možemo pomoći. Najčešće je riječ o mikropoduzećima ili malim poduzećima kojima uglavnom nedostaje sredstava za promociju proizvoda, a tu Komora može mnogo toga učiniti omogućavajući nastupe na domaćim i inozemnim sajmovima. To je njihov prvi kontakt s tržištem i imamo pravilo u Komori da nastupe tih malih proizvođača pratimo pokrivanjem polovine troškova. Nadalje, kada su u pitanju prehrambeni proizvodi, pomažemo proizvođačima u tome da uvedu potrebne certifikate, savjetovanjima i edukacijama. Svakako ćemo raditi i na pomoći proizvođačima u prijavama za različite operativne programe, naravno u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede.
Igor Mikulić
RADIKALNO SREZANI TROŠKOVI
Vi ste u Koški poznati po mnogim pogodnostima koje ste osigurali mladima.- U Općini smo nastojali, uz pogodnosti za poduzetnike, osigurati i što bolje uvjete za sve naše stanovnike kako bismo u konačnici zadržali te ljude. Roditelji imaju besplatan vrtić za svu djecu, besplatne knjige, školski pribor i prehranu za sve osnovnoškolce, besplatan prijevoz za srednjoškolce, za sve studente dajemo stipendije, dajemo jednokratne pomoći za novorođenčad - 1500, tri i pet tisuća kuna. Pridružujemo se i županijskom projektu subvenciranja stambenih kredita. Ali tu treba reći kako u općini nikada nismo ni uvodili prirez, imamo najnižu komunalnu naknadu u Osječko-baranjskoj županiji, naši stanovnici plaćaju najnižu cijenu za gospodarenje otpadom, imaju cijenu vode koja je među najnižima. Sve je to u Općini naš doprinos omogućavanju što nižih troškova života i poslovanja građana i poduzetnika u našoj općini.
Nije lako nadoknaditi deset godina i uloga države u poticanju gospodarskog razvoja vrlo je značajna