POŽEGA

Na prostoru Poljoprivredno-prehrambene škole počela je ogledna sadnja i podizanje novog voćnjaka koji je pilot-projekt podizanja novih nasada ekološkog voćnjaka. U sadnji sudjeluju učenici i profesori škole pod paskom stručnjaka s Veleučilišta koji su i izradili plan novog voćnjaka.

Poljoprivredna škola u Požegi odlučila se za realizaciju pilot-projekta podizanja mješovitog nasada voćaka na mjestu bivšeg konvencionalnog nasada jabuka, a sve u sklopu projekta Regionalnog centra kompetencija za poljoprivredu. Cilj škole i Veleučilišta je ulagati u razvoj novih tehnologija i inovacija u ekološkoj proizvodnji voća te standardizirati ekološku proizvodnju prenoseći najnovija znanja i agrotehnike proizvodnje na učenike. Vrijednost projekta iznosi približno dva milijuna kuna. Tehnološki dio projekta odradio je profesor Veleučilišta Tomislav Soldo. Osim mehanizacije, edukativni ekološki nasad sadržavat će sustav navodnjavanja te solarne ploče kako bi se postigao neovisan i moderan način navodnjavanja. Ekološki nasad također sadrži “keep in touch” mreže, posebno ojačane zbog svoje trostruke funkcije: zaštita od tuče, zaštita od kukaca te zaštita od graničnih mrazeva.

- Projekt je u sklopu regionalnog centra za kompetenciju gdje su sada otvoreni natječaji koje smo mi prošli kao jedna od najboljih poljoprivrednih škola u Hrvatskoj te smo željeli postići da u ovom našem kraju pokrenemo i voćarstvo koje također ova škola u svojih 130 godina rada ima razvijeno. U suradnji s Veleučilištem pokrenuli smo krčenje starog voćnjaka i pripremu za ekološki nasad novih voćnih vrsta, ukupno 5000 sadnica na 1,7 hektara površine. Ovo je jedinstven primjer inovativnog voćnjaka i eksperimentalnog, jer će biti 14 različitih voćnih vrsta te će svaka vrsta imati do pet sorti. Cilj nam nije plantažni uzgoj, nego edukativni uzgoj za učenike, ali i odrasle osoba koje su zainteresirane. Način provedbe je takav da učenike pripremimo te im osim teoretske omogućimo i praktičnu podlogu, potom učenici uz razvoj i poduzetničke ideje nakon završetka srednje škole mogu sami osnovati OPG, pisati poslovni plan, prijaviti se za određene mjere ruralnog razvoja, i ako se odluče za Veleučilište, ili neki drugi studij, mogu pokrenuti svoje nasade – rekla je ravnateljica škole Marija Grgić.

Profesor Soldo objasnio je na koji se način sadnja odrađuje.

- Imamo selekcionirane vegetativne podloge, selekcionirane na bujnost, a ako želimo imati visoko intenzivnu proizvodnju, moramo uzeti najslabije bujne podloge te ih prilikom sadnje malo izdići da podloga bude na svjetlu kako bi se dodatno smanjila bujnost, pa da bismo mogli u tako gustom sklopu stvoriti rodni habitus. Takve podloge rađaju odmah po drugoj godini, a u trećoj godini ulaze u rod kao što je primjer kod jabuke. Debelo korijenje moramo prikratiti, jer nama treba vlasasto korijenje koje upija hraniva i ishranjuje nadzemni dio voćke. Ključ svega je dobro upariti podlogu i sortu – objasnio je Soldo. AGM Kruna