BELI MANASTIR

Projekt Mistična Baranja, koji su u TZ Baranje osmišljavali tijekom 2015. godine, nije dobio dovoljan broj bodova nadležne komisije.

No u TZ Baranje od baranjskih mističnih priča i legendi nisu odustali. Štoviše, s jedne su strane dodali neke nove segmente, ali i, s druge, djelomično smanjili ‘‘apetite‘‘.


- Cijeli je projekt bio završen i osmišljen, ali nismo prošli. Podsjetimo, temeljio se na baranjskim mitovima i legendama, poput Crvene Marte, Dragojlovog brijega, crkve svetih Petra i Pavla, vještičjeg legla kod Branjinog Vrha i sličnih. Goste smo planirali odvoditi na mjesta vezana uz legende i pričati im o njima. U sklopu projekta planirana su bila i dva festivala, Đavolji kotao u Mađarskoj te Slama, koja se tada održavala u Belom Manastiru - priča Matej Perkušić, direktor TZ Baranje, konstatirajući kako je sve ostalo samo na željama. Nastavlja kako su mitovi i legende sastavni dio novog projekta, ali mu je dodana baranjska kulturno-folklorna baština, bitka na Mohačkom polju, rimski limes… Za razliku od prošlog projekta, novi je zasnovan na suvremenim tehnologijama i Etnološkom centru baranjske baštine.


- Riječ je o VR naočalama. Svi koji ih budu stavili, moći će iz ptičje perspektive vidjeti Baranju u vrijeme Rimljana ili, što nam je velika želja, Osmanlija, jer se bliži 500. godišnjica Mohačke bitke. Nakon ‘‘leta‘‘ iznad Baranje, svi će se spustiti na zemlju i imati prigodu zorno, dakako koliko u tome budemo uspjeli, izbliza vidjeti ondašnji način života, pohod vojske preko Sulejmanova mosta, razvoj Mohačke bitke i slično, odnosno pogledati Troju na Dunavu, kako su arheološki lokalitet kod Batine nazvali arheolozi - objašnjava Perkušić te dodaje kako će moguće biti i upoznati se s folklorom i običajima pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda koji živi u Baranji. Neće zaobići ni već spomenute mitove.


- Budući da je riječ o Interregu, dakle prekograničnoj suradnji, tražili smo i novog mađarskog partnera, u čemu smo uspjeli. To je Muzej iz Pečuha. Isto tako, pronašli smo partnera i u osječkoj tvrtki Culex koja je već odradila dio priče vezan uz snimanje folklornih scena. Partnere smo pronašli prije nekoliko tjedana, pri čemu nam je pomogao osječki Mađarski kulturni centar, sada je u tijeku usuglašavanje projektnih ideja, a za otprilike mjesec dana, uz pomoć Baranjske razvojne agencije, planiramo završiti projekt, nominirati ga i očekivati ‘‘zeleno svjetlo‘‘ - kaže Perkušić.
Naglašava kako na taj način žele i oplemeniti Etnološki centar baranjske baštine, u kojemu bi, u sklopu projekta, trebala biti izgrađena virtualna soba. Ako sve pođe prema planu, s cijelom pričom planiraju izaći i na školsko tržište, a sve radi privlačenja još većeg broja gostiju u Etnološki centar, posebice mlađe populacije. Ivica Getto