Zdravlje
KUĆNA PREVENCIJA

Olakšajte alergiju prirodnim putem
Objavljeno 23. ožujka, 2019.
Patite li od neke vrste alergija, otkrijte ne konzumirate li upravo ono što vam šteti

U skupini bolesti današnjice nalaze se i alergijske bolesti koja ne moraju nužno biti povezana s konzumiranjem određene hrane, ali itekako imaju veze s pravilnom prehranom. Naše vrijeme donijelo je "tvorničku hranu", takozvana polugotova i gotova jela s podosta aditiva i konzervansa koji su veoma štetni za ljudski organizam. Tvornička, prerađena hrana, koja bi se mjerila s prirodnom - ne postoji.

U borbi protiv alergije može biti važnije ono što ne jedete nego ono što jedete. Razlog tome je intolerancija prema pojedinim namirnicama koja je povezana s alergijama više nego što se obično misli. Kod ljudi koji imaju alergiju na pelud, neke vrste svježeg voća i povrća, oraha i određeni začini, mogu također izazvati alergijske reakcije, peckanje i svrab u ustima i otok grla.

Alergični na pelud, osjete li bilo kakvu neugodu, trebali bi izbjegavati dinju, bananu, krastavac, sjemenke suncokreta, kamilicu i biljne suplemente koji sadrže echinaceaeu, a preporučuje se konzumirati ljute začine, npr. kajenski papar, đumbir, luk, češnjak... Bez pretjerivanja, ali što ljuće, to bolje, kažu stručnjaci, jer ljutina smanjuje sekreciju sluznice i dišne puteve čini prohodnima.

Skupini nutritivnih alergena pripadaju već spomenuti začini, iako vrlo rijetko izazivaju alergijske reakcije. Ipak, može se javiti alergija na anis, lovor, kim, curry, a također je moguća alergija i na konzervanse i boje, što se malo teže identificira. Ili jednostavno pojačavaju već postojeće alergije.

Iako i sami možemo prepoznati određene alergijske reakcije i sami sebi pomoći u ublažavanju simptoma, liječenju alergijskih bolesti treba ozbiljno prići i obaviti određene pretrage. Postoji nekoliko načina, tj. mogućnosti dijagnosticiranja koja se provode u laboratorijima. S obzirom na jednostavnu primjenu, brze rezultate i prihvatljivu razinu invazivnosti, kožni se testovi često rabe u dijagnostici alergijskih bolesti. Pozitivni kožni testovi, sukladni s tipičnim anamnestičkim podacima i kliničkom slikom, često su dostatni za postavljanje precizne dijagnoze i odabir liječenja. Kožno testiranje može se izvesti na različite načine: test ubodom lancetom (prick), test unošenjem alergena u kožu (intradermalni test), test grebanjem (scratch) te test kontaktnim načinom. Uobičajeno mjesto primjene kožnih testova unutrašnja je strana podlaktice, uz iznimku kontaktnih testova koji se izvode na koži leđa.

Provokacijski testovi provode se u cilju da se u bolesnika izazove (provocira) blaži alergijski odgovor kao potvrda da boluje od dotične bolesti. U tim se testovima uzročni alergen primjenjuje izravno na sluznici nosa, bronhija, očiju, ili želuca. Na taj se način izazivaju simptomi alergijske hunjavice, konjunktivitisa i astme. Pozitivan rezultat najsigurniji je dokaz preosjetljivosti na određeni alergen. S obzirom na narav testa, ti testovi nose određeni rizik neželjenih posljedica koje su katkada i vrlo ozbiljne te se izvode samo kada je prijašnji dijagnostički postupak nedostatan. Ti se testovi izvode samo u specijaliziranim, najčešće bolničkim, jedinicama. J.Kn.
U borbi protiv alergije može biti važnije ono što ne jedete nego ono što jedete
Krvni testovi
Za konačnu dijagnozu alergije na neku tvar često je nužno određivanje protutijela. Zbog svoje praktičnosti, točnosti, pouzdanosti i osjetljivosti ti su testovi postali rutinski u dijagnostici alergija. Povećan broj eozinofilnih leukocita obično karakterizira kroničnu alergijsku upalnu reakciju. Stoga se u dijagnozi alergijskih bolesti često određuje njihov broj u obrisu nosne sluznice (alergijska hunjavica), iskašljaju (astma), ili u perifernoj krvi.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike