Kultura
JEDNA OD NAJATRAKTIVNIJIH RADIONICA ZA STUDENTE GLUME UVOD JE U SVIJET JAPANSKOG BUDOA ZA BOLJU TJELESNU IZVEDBU NA SCENI

Ove godine na Dionizu i borilačke vještine
Objavljeno 22. ožujka, 2019.
Radionica će omogućiti polaznicima da razviju svoje tjelesne performanse, a koregorafiju japanskog budoa pretoče u umjetničku ekspresiju
Radionice za studente kazališnih akademija na festivalu Dioniz osmišljene su tako da predstavljaju jedinstvenu priliku koncentrirane i intenzivne edukacije budućih glumaca kratkim radioničkim programima koje vode vrhunski europski profesori glume i scenski umjetnici. Time se redoviti studijski program dodatno obogaćuje novim znanjima, a prezentiraju ih stručnjaci koji inače nisu u redovitom rasporedu studentskih kolegija, pa je festivalom omogućeno da se kontakt i razmjena znanja ipak ostvari.

S katedre u kimono
I ove godine festival Dioniz vrvi atraktivnim i stimulativnim radionicama, koje će zacijelo ostaviti traga u daljnjem razvoju mladih budućih glumaca. No jedna od atraktivnijih na ovogodišnjem Dionizu zacijelo je radionica pod nazivom ‘‘Japanski budo‘‘, koju vodi prof. dr. sc. Leo Rafolt.

Povrh širokog znanstvenoteorijskog spektra interesa, kojima se prof. dr. sc. Rafolt bavi u području (trans)kulturalnih studija, također je intenzivno uključen u praktično bavljenje japanskom kulturom, a središnje mjesto u tom prostoru zauzima japanska borilačka vještina budo. Leo Rafolt već desetak godina vodi radionice budoa za razne profile polaznika, među kojima je bilo i plesača, baletana, itd., a sada će i studentima glume demonstrirati kako da razviju svoje tjelesne performanse i pretoče ih u umjetničku ekspresiju kroz upoznavanje s ‘‘koreografijom‘‘ japanskog budoa.

Korisno za studente
- Radionica podrazumijeva uvod u kinestetičke, motoričke i izvedbene obrasce japanskog budoa, i to u teorijskom i praktičnom smislu. Program polaznike namjerava upoznati s osnovnim motoričkim i kinestetičkim procesima koji mogu obogatiti bilo koji oblik kretanja - u komunikaciji, na sceni ili u svakodnevnim izvedbenim situacijama. Strukture kretanja koje nalazimo u budou polaznici će moći sagledati u kontekstu vlastite performativne prakse, odnosno vlastitog glumačko-izvedbenog istraživanja. Konačno, moći će tako stvoriti vlastiti model za izvedbeni, glumački ili neki drugi koreografiran proces, odnosno "programirati" neke principe japanskih borilačkih u vlastitu izvedbenu praksu, i to u gotovo svim njezinim fazama, od pripremne do tzv. vrućeg kruga izvedbe – objašnjava Rafolt.
Duga tradicija na europskoj sceni
Mnogi redatelji, kazališni i plesni pedagozi dvadesetog stoljeća koristili su se principima japanskih borilačkih vještina u stvaranju vlastitih glumačkih ili izvedbenih metoda. Neki od najpoznatijih zasigurno su Jerzy Grotowski, Peter Brook, Eugenio Barba ili Phillip Zarrilli. Tradicionalne azijske prakse u takvom su modelu učenja nerijetko simplificirane, a katkad bi se mijenjao i njihov organski habitus, bit njihova kinestetičkog procesa. Svejedno, utjecaj azijskih vještina, ponajprije u smislu izvedbene propriocepcije i motorike, odnosno u smislu temeljnih biotičkih kretanja, na moderne izvedbene sustave uistinu je velik i važan – kaže voditelj ove radionice o dugoj povijesti elemenata azijskih borilačkih vještina u zapadnoj scenskoj i izvedbenoj umjetnosti.
Za bogatiju galeriju pokreta
Prof. Rafolt već desetak godina vodi radionice japanskog budoa, omogućavajući tako scenskim umjetnicima, plesačima i performerima da treninzima usvoje repertoar pokreta, koje potom mogu uključiti u svoja umjetnička rješenja i tako povećati scensku ekspresivnost.
Možda ste propustili...

OBJAVLJENA KNJIGA MILE BOGOVIĆA O GLAGOLJICI

Bitna odrednica hrvatskog identiteta

ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE "DR. ANTE PETERLIĆ"

Radionice s brojnim filmskim stručnjacima

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana