Novosti
KAKAV ĆE BITI EU BEZ VELIKE BRITANIJE

Nakon Brexita promijenit će se odnosi moći u Uniji
Objavljeno 21. ožujka, 2019.
Zorko: Kreirat će se stavovi i politike na balansu moći Francuske i Njemačke

Određeni datum izlaska Velike Britanije iz Europske unije - 29. ožujka - vrlo je blizu, a još nije poznato hoće li se Brexit i dogoditi. Velika Britanija zatražila je od EU-a odgodu, ali nije poznato do kada će se odgađati "razlaz".


Kakve će geopolitičke posljedice Brexit imati za Europsku uniju i Veliku Britaniju pitali smo izvanrednu profesoricu na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i stručnjakinju za geopolitiku, dr. sc. Martu Zorko.


Ona naglašava da će Brexit imati posljedice za obje strane, a ovisno o formi u kojoj će se dogoditi te će posljedice imati manje ili više štetne posljedice za Britaniju.
Šteta za obje strane

- Ako dođe do tzv. brzog Brexita, najveću štetu podnijet će obje strane, Velika Britanija u ekonomskom smislu, a Unija u smislu imidža jednostavnosti razdruživanja. Upravo je ovaj scenarij onaj kojim bi EU mogao pokušati "kazniti" Britaniju za iniciranje razdruživanja, bez obzira na posljedice za imidž. Postupni izlazak, koji je također jedna od opcija, svakako bi cijeli postupak učinio bezbolnijim za obje strane, a Velika Britanija dobila bi prostora za prilagodbu. Treća je opcija da se Brexit naposljetku neće dogoditi, što bi bio velik uspjeh za EU u smislu dokazivanja svoje jedinstvenosti i poželjnosti. Razlog predomišljanja je u činjenici da je osviješteno koliko bi takav potez mogao stajati građane Velike Britanije, i u financijskom smislu, ali, što je možda još i važnije, i u smislu svjetskog pozicioniranja, savezništva, pripadnosti i odnosa moći. Najveći je gubitnik već sada London, koji je slovio za najmoćniju svjetsku metropolu po cijelom nizu parametara, od poslovne aktivnosti, informacijske premreženosti do uvjeta života, a sad se ta titula polako i sigurno vraća New Yorku - kaže Zorko.


Kada je u pitanju EU, on napominje kako će se Brexitom promijeniti odnosi moći u EU-u koji su počivali na balansu sila u trokutu Njemačka, Francuska i Velika Britanija. Zorko ističe kako te tri države nisu uvijek imale ista stajališta i interese, ali su dogovori oko zajedničkih politika počivali na toj ravnoteži.


- Izlaskom Velike Britanije iz EU-a taj balans ostaje na kreiranju stavova i politika u odnosu moći Njemačka - Francuska, što će utjecati i na ostale članice i njihovo pozicioniranje. Trenutno ne vidim treću ‘silu‘ koja bi se mogla samostalno pojaviti kao nova članica osovine i balansa odlučivanja, što iz ekonomskih razloga, što iz podjela na ‘stare‘ i ‘nove‘ članice i elitne klubove unutar same Unije. Eventualni potencijal za popunjavanje tog trećeg kraka ima Višegradska skupina (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska, nap. a.), koja bi mogla ispuniti novonastali vakuum čvrstim pozicioniranjem i specifičnim interesima koje su zemlje tog prstena već iskazivale - drži Zorko.
Brzopleta odluka

I dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, redoviti prof. dr. sc. Zoran Kurelić u jednom je intervjuu Indexu kazao kako će Brexit sigurno imati snažan utjecaj na Uniju, a onda i na Hrvatsku. "Iz Europske unije izlazi druga najjača ekonomija, nakon Njemačke. To znači da Velika Britanija neće više financirati jedinstveno tržište EU-a, što će nas izravno pogoditi. I da se dogodi savršeni Brexit, na Hrvatsku odmah utječu promjene u budžetu EU-a. Ako Britanci iziđu s ‘tvrdim‘ Brexitom, recesija je moguća za Veliku Britaniju, ali i da to povuče i cijelu eurozonu. A ako eurozona uđe u recesiju, ulazi i Hrvatska. Brexit će nas sve zajedno povući prema dnu, neovisno o tome što mi nemamo veliku razmjenu s Britancima", upozorio je Kurelić. No dodao je kako je u početku pregovora o razdruživanju mislio da će Britanci uspjeti razjediniti EU 27, u skladu s onime što su najavljivali, "a danas vidimo da je EU 27 ostao kao jedan, i to je najljepša priča koja se dogodila u s vezi s Brexitom".


Profesorica Zorko podsjetila je kako je središnja tema Brexita pri potpori građana na referendumu bilo pitanje imigracije.
- U pogrešnom trenutku panični stavovi i vijesti vezane uz krizu 2015./2016. te izostanak zajedničkog stava članica EU-a o pitanju migracija imali su utjecaja na ovu, sad se pokazuje, brzopletu odluku Britanaca - ističe ona napominjući da, što se migrantskih procesa prema Velikoj Britaniji tiče, oni su ponajprije posljedica bivših kolonijalnih procesa, a tek nakon toga posljedica slobodnog kretanja građana unutar EU-a.


Igor Mikulić
May traži tromjesečnu odgodu, Europska komisija protiv
Britanska premijerka Theresa May zatražila je u pismu Europskom vijeću tromjesečnu odgodu Brexita. "Kao premijerka, nisam spremna odgađati Brexit duže od 30. lipnja. Stoga sam pisala predsjedniku Vijeća Donaldu Tusku, izvijestivši ga da Ujedinjena Kraljevina traži produženje članka 50 do 30. lipnja", kazala je May u parlamentu. Dodala je da planira od parlamenta zatražiti da glasa treći put o sporazumu o razdruženju što ga je postigla s Bruxellesom. S druge strane, Komisija objašnjava da se čelnici EU-a koji se na summitu u četvrtak sastaju s May suočavaju s "dvojnim" izborom - kratkom odgodom Brexita od 29. ožujka do 23. svibnja, ili dugom odgodom najmanje do kraja ove godine, a Britanija bi imala obvezu održati 23. svibnja izbore za Europski parlament. "Bilo koje produljenje koje bi se ponudilo Ujedinjenoj Kraljevini trajalo bi ili do 23. svibnja ili znatno dulje, s obvezom održavanja europskih izbora. To je jedini način da se zaštiti funkcioniranje europskih institucija i njihova sposobnost donošenja odluka", stoji u bilješci o Brexitu koju je na uvid dobio Reuters. H
Sporazum EU-a i Turske nije trajno rješenje
"Treba razlikovati regularne migrantske tokove na kojima je bazirana ukupna povijest svijeta od onih iregularnih. Regularni migrantski tokovi ponajpirje se događaju unutar zemalja ili prema susjednoj razvijenijoj zemlji, unutar kontinenata, a tek nakon toga interkontinentalno. Pritisak je iz nerazvijenih dijelova svijeta prema onim razvijenim. U tom su smislu ključne strategije svake zemlje prema uvozu radne snage, politike kojima će to regulirati i poticaja koje će davati da privuče upravo onaj profil radnika koji joj je potreban. Iregularne migracije, one u kriznim situacijama (bila ta situacija sukob, poplava, devastacija okoliša radi klimatskih promjena), rješavaju se na samom kriznom ishodištu. Ako to nije moguće, kao što je pokazala migrantska kriza 2015./2016., donose se posebni sporazumi kojima se problem pokušava lokalizirati kao što je to slučaj sporazuma između EU-a i Turske. To također ne može biti trajno rješenje. Problem je u činjenici da je većina izazova globalna i iziskuje globalnu ili bar širu regionalnu odgovornost za njihovo rješavanje", zaključuje dr. sc. Zorko.
30.

lipnja datum je do kojega britanska premijerka traži odgodu Brexita
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POKRENUTA ISTRAGA ZBOG MALVERZACIJA U BIJELOM BRDU

Oštetili poduzeće za 16 i
državu za 4,9 milijuna kuna

2

ČUVENI GRADITELJ CRKVENIH ORGULJA IZ JAGODNJAKA

U velikim orguljama pariške
Notre-Dame utkano je ime
Baranjca Josefa Angstera

3

KONAČNO ZA STOL SJELI AKTERI ZAVRZLAME OKO VRTIĆA U ČEPINU

Dogovoreno je: “Zvončić” ostaje u sustavu DVO-a