Dome slatki dome
SLAVONSKE NARODNE KUĆE

Drvo, kamen i zemlja pružaju najosnoviju zaštitu
Objavljeno 21. ožujka, 2019.

Slavonska narodna kuća i sveukupno narodno graditeljstvo počelo se snažno razvijati i izražava svoje prave vrijednosti tek nakon odlaska Turaka. Do tih vremena naselja i kuće bile su primitivno građene, a naselja zapuštena. Naselja su bila razbijenog tipa, bez ikakove osnove i planskog postavljanja narodnog graditelja.

Od drveta
Slavonska narodna kuća u tim počecima koji su zabilježeni bila je od drveta i nabijene ilovače, dvorište koje je opasivalo kuću bilo je veoma prostrano i s više dodatnih manjih zgrada, odnosno pomoćnih prostorija.

Plodna dolina rijeke Drave i obale nizinske rijeke privlačile su stanovništvo i doseljenike. Tu se osnivaju nova naselja i obnavljaju stara s novim pogledima koji su nastupili odlaskom Turaka. Guste šume koje su slijedile područje oko Drave dale su kapitalan izvor domaćeg građevinskog materijala.

Nemaju svi narodi snage i želje da snažnije ispoljavaju svoje potrebe za davanje vlastitog izvora u svojim narodnim tvorevinama kao što je to naš narodni stvaralac. Tako su i stanovnici slavonskog naselja i slavonske narodne kuće dali poseban pečat narodnom graditeljstvu, narodnim pjesmama, folkloru i umotvorinama.

Izvorni materijali bili su drvo i zemlja koji su dali karakteristike vrijedne pozornosti za sve znanstvene radnike i graditelje koji izučavaju vrednote narodne arhitekture.

Daleke, podatke o slavonskim narodnim kućama i naseljima možemo dokučiti samo u sačuvanim pisanim podacima putopisaca ili slučajnih namjernika, dok materijalne dokumente s terena imamo samo u arheološkim tretmanima koji su već ispitani, ili se još ispituju.

Razbacane kuće
Podaci nam govore da je vojna granica u dolini rijeke Drave imala odlučujući utjecaj na kulturu i obrazovanje ljudi u naseljima.

Razbacane kuće na terenu napuštaju se, novi i stari stanovnici naselja skupljaju se u novom zgusnutom naselju. Prva takva naselja nisu građena planski, nego ih je narodni graditelj ostavljao u slobodnoj spontanoj kompoziciji, ali su kuće zbijene. Parcele kuća su jedna uz drugu s uzdužnom osovinom na ulicu ili sokak. Takav način građevinske parcele uvjetovao je i razvitak svih ostalih objekata u seoskom dvorištu i napore narodnog graditelja.

Spontano sagrađena narodna kuća u Slavoniji ispunjavala je uglavnom tri osnovna kriterija koja su trebala biti ispunjena da odgovaraju osnovnim potrebama stanovnika:

- način života i potreba stanovnika, prva je komponenta da kuća zadovolji svoga stanovnika,

- građevinski materijal i spretnost narodnog graditelja da ispuni problem u okviru postojećeg materijala na terenu, materijal je bio drvo, kamen i zemlja u obliku naboja,

- klimatski uvjeti bili su treći kriterij koje je kuća morala ispuniti da osigura i zimi i ljeti najosnovniju zaštitu čovjeku.

U prvobitnom obliku kuća je imala samo jednu prostoriju, a razvojem običaja, kulture i potreba, i kuća se počela razvijati u tlocrtnoj shemi.

Vladimir ANDROIĆ, arhitekt
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana