Ekonomija
UVOZIMO JEDNAKO KOLIKO I PROIZVODIMO

Zašto povezivanje plave i zelene Hrvatske nikad dosad nije uspjelo?
Objavljeno 20. ožujka, 2019.
Tržište poljoprivrednih proizvoda je neorganizirano, nedostaje sinergija svih sektora

Prošle smo godine, prema podacima Hrvatske turističke zajednice, imali 20 milijuna turista i ostvarili 106 milijuna noćenja. Svaki turist prosječno dnevno je potrošio 99 kuna, što znači da su turisti ukupno za hranu i piće potrošili 10,5 milijardi kuna, odnosno 1,4 milijarde eura.U odnosu na ukupnu potrošnju domaće populacije, odnosno svih građana Hrvatske, udjel turističke potrošnje je samo 16 posto, pri čemu valja uzeti u obzir da domaći potrošač za hranu dnevno troši 45 kuna.
Navela je to Zvjezdana Blažić iz tvrtke Gea Savjetovanja, moderatorica panel-rasprave s temom "Kako ojačati proizvođače u lancu opskrbe i osnažiti domaći vertikalni lanac od poljoprivrede do turizma", na kojoj su sudjelovali Denis Matijević (Starter d.o.o.), Marica Jug (OPG Marica Jug), Sandi Paris (Valmar Rivijera), Ivan Bogović (Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela OMH) te Zdenko Podolar (Agro-Klaster d.o.o.).

Pozornost publike privukao je intrigantni videouradak "Igre gladi”, koji je u poznatoj maniri kviza ‘Tko želi biti milijunaš‘ postavio nagradno pitanje može li Hrvatska: a) prehraniti pola Europe, b) prodavati najbolje proizvode, c) povezati turizam i poljoprivredu i d) proizvoditi ekološku hranu? Ponuđena je i mala pomoć "publike" koja će reći da je točno sve od navedenoga, no odgovorili ste netočno. Jer Hrvatska ne može prehraniti ni samu sebe, budući da uvozimo jednako koliko i proizvedemo, a izvoz gotovo i ne postoji, jedino po čemu smo prvi jest to da imamo najveći pad proizvodnje od svih zemalja Unije. Domaći proizvodi – nisu ni najbolji ni najjeftiniji, pa zašto bi ih itko kupovao? Što bi točno turizam trebao promovirati? Sve dok uvozimo polovinu onog što jedemo, možemo zaboraviti svoj gastroidentitet. Riječi "ekološka” sjetile su se i ostale EU zemlje, a mi se još pokušavamo posložiti tradicionalnu proizvodnju, zaključuje se na kraju ovog intrigantnog spota čiji je producent i kreator Denis Matijević, direktor tvrtke za savjetovanje Starter d.o.o., inače dugogodišnji distributer svježeg voća i povrća, koji je također htio poručiti da se unatrag 25 godina zanosimo floskulama da možemo hraniti pola Europe, da treba povezati zelenu i plavu Hrvatsku i da trebamo biti zemlja ekološke proizvodnje, a to, prema njegovu mišljenju - nije izvedivo.
Matijević radi na privatnoj inicijativi izrade projekta strategije hrvatske poljoprivrede čija je temeljna teza strategije za rast poljoprivredne proizvodnje - vlastita potrošnja, odnosno samodostatnost.
- Budući da nam je samodostatnost 50-postotna, odnosno proizvodimo pola svojih potreba, samo na vlastitoj potrošnji možemo imati golem rast. S 15 milijardi kuna godišnje do 2025. možemo doći do 25 milijardi kuna. Naši potrošači moraju znati kako se kupnja domaćih proizvoda kroz multiplicirajući efekt odražava na ukupno gospodarstvo. Moramo se odmaknuti od teze da naša poljoprivreda mora rasti na turizmu. Pa brojke su tu. Turizam je samo pet do deset posto, i on ne može povući poljoprivredu. To je obična ludost i nemojmo se zavaravati - poručio je Matijević, pojašnjavajući okupljenoj publici, mahom studentima Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, domaćina ove konferencije, kako u poljoprivredi možemo govoriti o ekstenzivnoj i o intenzivnoj proizvodnji, a ne o malim i velikim proizvođačima, posebno ističući kako su ekstenzivne proizvodnje jako važne za očuvanje naših ruralnih krajeva, što uostalom i EU vrednuje.
- Ne možemo očekivati da će svi postati profesionalni proizvođači. Isto tako, od proizvođača ne treba praviti trgovca. Ostavite ih da proizvode, a drugi organiziraju prodaju. Za proizvođače je jako važno horizontalno, ali i vertikalno povezivanje bez kojega nema opstanka - kaže Matijević, pojašnjavajući da se prvo trebaju povezati međusobno, a onda s tržištem, a to, prema njegovu mišljenju, trebaju raditi nositelji proizvodnje, oni koji su sposobni organizirati nabavno i prodajno tržište. Najbolje je, kaže, vlasničko povezivanje, a sve drugo nije realno.
- Morate imati u vidu da je od 168.000 OPG-a samo 13.500 poreznih obveznika, a to je šest do sedam posto. Sve drugo je siva zona. Kombinacija visokog PDV-a u turizmu s nemogućnošću plasmana robe zbog raznoraznih zakonskih ograničenja rezultira crnim tržištem. Najbolje se to vidi na primjeru janjetine. Prema službenim evidencijama u Hrvatskoj ima 620.000 ovaca za koja se uredno isplaćuju poticaji, od kojih bi teoretski trebali imati 700.000 janjadi, no mi legalno koljemo 85.000 janjadi, što je samo 12-13 posto. Ostalo se prodaje na crno, jer se moraju i proizvođači i ugostitelji dosjetiti jadu, kad ih nitko ne sluša - kaže Matijević.
Marica Jug, pionirka ekoproizvodnje kojom se bavi već 18 godina, danas prodaje svoje brendirane proizvode, kaže da je potražnja za ekološkim proizvodima iz godine u godinu sve veća. S obzirom na to da njihova vlastita proizvodnja nije bila dovoljna za zadovoljavanje potreba tržišta, inicirala je i osnivanje prve proizvođačke organizacije unutar koje surađuju s 42 ekoproizvođača.- Ništa se ne može postići preko noći, nego korak po korak do cilja. Naši proizvođači nisu spremni na izazove tržišta, no mislim da mali proizvođači imaju budućnost u ekološkoj poljoprivredi zbog dodane vrijednosti koju ovi proizvodi nose - kaže Marica Jug, poručujući da prostora ima jako mnogo. Zahvaljujući uvedenim HACCP i Global GAP standardima njihovi su ekoproizvodi našli put do trgovačkih polica. Dakle, nije nemoguće, samo treba imati jasan cilj i naći će se rješenje za sve probleme - zaključuje Marica Jug.
Da su proizvodi domaćih proizvođača zastupljeni u turizmu potvrđuje i Sandi Paris, korporativni voditelj hrane i pića u Valamar Rivijeri, prema kapacitetima vodećoj turističkoj grupaciji u Hrvatsko u čijoj je ukupnoj nabavi hrane i pića domaći proizvod zastupljen sa 72 posto udjela. Duhovito dodaje kad bi naši proizvođači proizvodili ananas, bananu ili rižu, ovaj bi postotak bio i veći. Na njihovim je vinskim kartama 90 posto domaćih vina.
- Imamo interes za suhomesnatim proizvodima koji većim dijelom dolaze iz Slavonije, i evo, konkretno, prije nekoliko mjeseci pokrenuta je suradnja s Općinom Lovas preko Agro-klastera iz Vinkovaca o opskrbi suhomesnatim proizvodima. Zanimljivo je da je i sok od jabuke, koji je dio recepture za kuhani džin, u posljednje vrijeme vrlo popularno piće, domaći, također iz Agro-klastera - rekao je Paris, i dodao kako bi lokalni proizvođači trebali biti još agresivniji prema nama, jer mi možda i ne poznajemo dovoljno naše lokalne proizvode, a nemamo vremena obilaziti sajmove.Dobru suradnju potvrđuje i Zdenko Podolar, direktor Agro-klastera d.o.o., koji je i osnovan s ciljem pomoći malim OPG-ima u realizaciji projekata i povezivanju s tržištem.
- Nakon godinu dana rada, uočili smo veliku neorganiziranost tržišta poljoprivrednih proizvoda. Nedostaje sinergija svih sektora, pa povezivanje plave i zelene Hrvatske nikad nije uspjelo. Trebat će još mnogo truda uložiti, ali i ispoštivati temeljna načela konkurentnosti, kvalitete, kontinuiteta i količine - ustvrdio je Podolar, ističući niz značajnih pomaka u plasmanu domaćih proizvoda njihovih ‘klasteraša‘.
- Došli su do konkretnih projekata i ozbiljnih partnera, hotelskih kuća. No, nedostaje nam proizvoda. Kad dođete na takvo globalno tržište vidite koliko ste u problemu. Hotelijeri kažu, naš doručak stoji 11 kuna, i ako se možete uklopiti u te cijene, dobro ste došli. Zato smo se okrenuli našim autohtonim proizvodima za koje mislimo da možemo biti konkurentni. Tako smo došli do našeg soka od jabuke i naših suhomesnatih proizvoda, a najnoviji nam je projekt proizvodnja jaja iz slobodnog uzgoja, za što mislimo da je vrlo perspektivno - kaže Podolar, dodajući kako imaju obećanja da će se u ovoj turističkoj sezoni bar tri ili četiri njihova proizvoda naći u ponudi domaćih hotela, a siguran je, za godinu dana ići će s još više proizvoda i u financijskom smislu biti ozbiljniji partner. Renata Prusina

Denis Matijević,

direktor tvrtke Starter d.o.o.

Budući da proizvodimo za polovinu svojih potreba, samo na vlastitoj potrošnji možemo imati golem rast
Treba minimalizirati tehničke uvjete
Ivan Bogović iz nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela koja danas broji oko 220 malih hotela, od kojih je 30-ak u Slavoniji, što je 10 posto od ukupnih smještajnih kapaciteta, kaže da treba zaštiti domaću proizvodnju malih OPG-ova po uzoru na ostale EU zemlje u okruženju. “Stalno govorimo da bismo htjeli imati autohtone domaće proizvode - kulin, kobasice, slanine, čvarke i dr. mesne proizvode u našim restoranima, a to je u stvarnosti neizvodivo prema našim važećim zakonima, jer podliježu sanitarnim i veterinarskim nadzorima. Trenutačno od OPG-ovaca možemo kupovati samo voće i povrće”, istaknuo je Bogović. Prema njegovom mišljenju trebalo bi uskladiti tri ministarstva – poljoprivrede, zdravlja i turizma, da se donese zajednički pravilnik, a prema kojemu bi se regulirali minimalni tehnički uvjeti prema kojima bi se domaći proizvod mogao staviti na tržište.
Možda ste propustili...

U SPAR I INTERSPAR TRGOVINAMA VIŠE OD 1000 PROIZVODA ZA NAJBOLJI ROŠTILJ

Provjerite koje sve ćevape možete pronaći u SPAR-u

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U SPAR I INTERSPAR TRGOVINAMA VIŠE OD 1000 PROIZVODA ZA NAJBOLJI ROŠTILJ

Provjerite koje sve ćevape možete pronaći u SPAR-u

2

UGOVARAJU POSLOVE DILJEM EUROPSKE UNIJE

Hrvatske tvrtke na rad u inozemstvo pošalju i do 50 tisuća radnika godišnje

3

PRIJETNJA DOMAĆOJ SVINJOGOJSKOJ PROIZVODNJI

Hrvatska se nalazi u skupini rizičnih zemalja za prijenos virusa afričke svinjske kuge