Magazin
INTERVJU: MARKO KOVAČIĆ

U hrvatskom društvu imperativ je biti prosjekom, ići linijom manjeg otpora
Objavljeno 16. ožujka, 2019.
MR. SC. MARKO KOVAČIĆ POLITOLOG JE IZ INSTITUTA ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA U ZAGREBU (IDIZ)

Preddiplomski studij politologije Marko Kovačić završio je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je i magistrirao javne politike, a drugi je magisterij iz političke znanosti stekao na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Doktorski je student javnih politika na Sveučilištu u Ljubljani. Bavi se proučavanjem politika za mlade; neformalne političke participacije mladih, njihove političke kompetencije i rada s mladima.

U nizu projekata u kojima je zajedno s kolegama sudjelovao i mr. Kovačić valja spomenuti prošlogodišnji ljetni semestar na Sveučilištu u Rijeci, koji je obilježila eksperimentalna provedba jedinstvenog programa cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj. "Mladi u suvremenom društvu", interdisciplinarni program posvećen onima koji na ovaj ili onaj način jesu mladi, rade s mladima ili su zainteresirani za mlade, u pilot-fazi okupio je 31 polaznika. Prva generacija, koja je lani završila program, ne krije zadovoljstvo sudjelovanjem u njemu, a zadovoljni su i nositelji programa - Sveučilište u Rijeci i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Jednosemestralni program cjeloživotnoga obrazovanja "Mladi u suvremenom društvu" na Sveučilištu u Rijeci nastao je iz potrebe razumijevanja fenomena mladih, obrazovanja osoba koje rade s mladima, kao i radi poticanja mladih na aktivizam, socijalnu inkluziju i razumijevanje koncepta održivog razvoja i uloge mladih u zajednici. Inače, projekt "Mladi u suvremenom društvu" prvi je hrvatski akademski program posvećen isključivo mladima, a riječ je o programu cjeloživotnog obrazovanja koji nosi 30 ECTS bodova i kao takav posvećen je znanstvenom i stručnom proučavanju mladih kao posebnog društvenog fenomena, objasnio je Marko Kovačić iz IDIZ-a, suosnivač i predavač na programu koji okuplja stručnjake iz različitih disciplina, sociologije, politologije, kulturologije, pedagogije, filozofije i ima za cilj stvoriti poticajno okruženje za proučavanje, ali i razumijevanje suvremenih mladih.

Nedavno su mr. sc. Marko Kovačić i kolege s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Kosta Bovan i Milica Vučković, obznanili rezultate opsežnog istraživanja o viđenju srednje struje i radikalnosti među mladima. U povodu toga razgovarali smo s mr. Kovačićem o mladima u Hrvatskoj, vezano uz ovotjednu temu Magazina.

PORAST APATIJE
U nekom sažetom prikazu - što je pokazalo istraživanje koje ste proveli, što ste sve istraživali, koji su zaključci? O tome ste već govorili u medijima, no nije zgorega ponoviti gradivo, da se tako izrazim...

- Zajedno s kolegama s Fakulteta političkih znanosti Milicom Vučković i Kostom Bovanom istraživali smo koncept radikalnog među mladima i načina na koji mladi percipiraju odnos između mainstreama i radikalnog. Drugim riječima, željeli smo vidjeti što je to radikalno, a što prosječno i tipično za mlade iz Hrvatske. Zbog toga smo radili fokus-grupe diljem Hrvatske te smo došli do prilično interesantnih rezultata. Već smo znali da su mladi apatični, no nismo znali do koje mjere to ide. Ovo istraživanje pokazalo je da mladi negativno percipiraju mainstream - dakle, nisu zadovoljni realnošću, međutim, onaj zabrinjavajući dio je što i radikalno ocjenjuju negativnim. Naime, radikalno, koje su definirali kao neka korjenitu, brzu promjenu, iz njihove je vizure negativno konotirano, a to znači da je razmjer njihove apatije, razočaranja i nezadovoljstva mnogo veći. Oni tako ne vide neku pozitivnu sliku stvarnosti, ali niti misle da ju je moguće promijeniti.

Zašto umjesto radikalnosti mladi pokazuju apatiju, koji su ključni faktori koji prouzročuju takvo stanje u kakvom je mlada generacija koju ste istraživali?

- Nekoliko je razloga tomu. Jedan od njih svakako valja potražiti u sustavu socijalizacije. Naime, i agensi primarne i sekundarne socijalizacije, ali i agensi poput škola, medija, političara... mladima govore da je za uspjeh važno biti konformist. Bitno je ne "talasati", ne isticati se, ni pozitivno ni negativno, biti dio amorfne mase i jednostavno se prepustiti struji. Tužno je reći, no u hrvatskom društvu imperativ je biti prosjekom. Time se nećemo zamjeriti nikome, potencijalno ćemo lakše ostvariti neke svoje privatne i profesionalne ciljeve. Ići ćemo linijom manjeg otpora. Sve to rezultira generacijom mediokriteta, koji zapravo progres ne vide kao nešto izrazito važno. Ovi su nalazi također u skladu s kvantitativnim istraživanjima mladih koje već desetljećima provodi Institut za društvena istraživanja, a koja jasno pokazuju tendenciju jačanja konzervativnih vrijednosti među mladima i njihov otpor društvenim inovacijama. Takva je konstelacija vrijednosti zabrinjavajuća jer upravo generacija mladih koja bi po svim uzusima društvenih znanosti trebala biti kreativnija i inovativnija od ostalih skupina zapravo biva potpuno suprotna tome, čime se društvo stavlja u opasnost da jednog dana, kad ti mladi preuzmu političke i druge funkcije, Hrvatska neće moći konkurirati državama i društvima koji znaju kako implemenitirati neizbježan napredak u tehnologijskom, društvenom i drugom smislu.

KRITIČNA MASA
Je li pretjerano zaključiti da se radi o izgubljenoj generaciji, nezainteresiranoj i bezvoljnoj ovdje u RH, ali ne i u inozemstvu, kamo ih sve više odlazi i gdje ostvaruje uspješne karijere?

- Mislim da su ovakve izjave prilično oštre i često povod za moralnu paniku, koju mediji nameću senzacionalističkim prilozima, međutim, u posljednje vrijeme svi indikatori pokazuju da je sadašnja generacija mladih uistinu takva. Riječ je o strukturnom problemu s kojim se RH ne zna nositi. Emigracija mladih potpuno se neopravdano reducira na ekonomsko pitanje jer to odgovara političkim elitama. Živimo u društvu s liberalnom ekonomijom, gdje je tržište važan faktor pa je lakše okriviti tržište nego preuzeti odgovornost. Iako je sam ekonomski status važna determinanta objašnjavanja razloga emigracije, on nije jedini, tu su i faktori nepotizma, korupcije, erozije socijalnog kapitala, tokinizacije mladih, ageizma, diskriminacije ranjivih skupina, medijske neslobode, nametanja religijskih sadržaja u nominalno sekularnoj državi, rodne neravnopravnosti… sve aspekti koje političke elite mogu, ali ne žele adekvatno adresirati. I zato se, između ostaloga, mladi iseljavaju. No političkim elitama na vlasti ovakvo stanje zapravo i odgovara jer imaju određeni bazen birača koji su responzivni na ovakvu situaciju. Pa su odlučili trgovati budućnošću mladih za političke fotelje.

Ipak, postoji li “kritična masa” mladih, oni koji su pozitivni potencijal za budućnost RH (u znanosti, poduzetništvu, oni koji još studiraju...) i od kojih možemo očekivati promjenu dosadašnjeg načina razmišljanja?

- Naravno da postoji, međutim pitanje je koliko je ta kritična masa jaka i koliko će dugo biti kritična masa. Svjedoci smo da u Hrvatskoj uistinu postoje nekoformisti koji se bore za opće dobro u raznim sektorima, koji žele napredak i koji vjeruju da hrvatsko društvo može bolje, no svjedoci smo toga da i sustav, osim nominalne podrške, vrlo malo radi za realizaciju takvih ideja. Bez kvalitetnih i implementiranih politika za mlade koje će uistinu stvoriti to poticajno okruženje za aktivan i supstancijalan doprinos mladih za društveni i politički razvoj zajednice teško je očekivati da će grupica entuzijasta moći puno napraviti. S druge strane, prepustiti se općoj apatiji i bezvoljnosti nije opcija jer time i ta kritična masa postaje čista suprotnost onome što jest - drukčija. (D.J.)
Istraživanje je pokazalo da mladi negativno percipiraju mainstream - nisu zadovoljni realnošću, međutim, zabrinjavajuće je što i radikalno ocjenjuju negativnim.
Bez kvalitetnih i implementiranih politika za mlade teško je očekivati da će grupica entuzijasta moći puno napraviti.
Možda ste propustili...

"TOPLO-HLADNO" HRVATSKE REPREZENTACIJE

Glavu gore, čeka nas Poljud!

TEMA TJEDNA: HRVATSKO PREDSJEDANJE UNIJOM (I.)

Polažemo najteži ispit do sada!

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

REPORTAŽA: SLAVONSKA RADIONICA MAJSTORA VELIMIRA

Miris kože: Remenarstvo nije mrtvo, živi u Vinkovcima!

2

OPERACIJA JASENOVAC

Spašavanje vojnika Pupovca u režiji Vučića i Vojske Srbije

3

TEMA TJEDNA: HRVATSKO PREDSJEDANJE UNIJOM (I.)

Polažemo najteži ispit do sada!