KONAČNA VERZIJA DO 22. OŽUJKA U NARODNIM NOVINAMA
Objavljeno 15. ožujka, 2019.
Konačna verzija kurikuluma povijesti za osnovne škole i gimnazije, u svojoj trećoj verziji, u srijedu je upućena Ekspertnoj radnoj skupini na izglasavanje, a zatim i ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak. U petak bi se trebala naći na sjednici Vlade, nakon čije se očekivane potvrde objavljivanje službenog dokumenta u Narodnim novinama očekuje do 22. ožujka. Otkrio nam je to jedan od članova stručne radne skupine koja je protekla dva tjedna dorađivala posljednji od ukupno 39 novih, već spremnih predmetnih kurikuluma za novu školsku godinu. Kurikulum povijesti "stesan" je gotovo za četvrtinu u odnosu na prijašnju preskriptivnu verziju - s oko 70 na 50 kartica teksta.
- Bilo je različitih gledišta i žustrih rasprava, ali granica se ni u jednom trenutku nije prešla i uspjeli smo se dogovoriti. Prije svega, mi smo kolege povjesničari i radili smo stručan posao. Nismo se prepirali ili sukobljavali oko svjetonazorskih, ili političkih pitanja. Više smo polemizirali oko metodičkog i uvodnog dijela, nekih konceptualnih stručnih pitanja. Ta je metodologija dala rezultata, jer ako se svi ukopaju u svoje rovove i pozicije, nema dogovora, a sukobi se samo produbljuju - kaže naš izvor.
- Važno je istaknuti da je nastava povijesti dio javne povijesti i politike povijesti. I tu ni jedan segment - ni nastava, znanost, politika, ili javnost, ne mogu imati monopol za odlučivanje. Svi sudjeluju, i na neki način imaju riječ - ističe.
O dokumentu oko kojega se godinama lome koplja u akademskoj zajednici, među političkim strukturama, pa i javnosti, radna skupina, odnedavno predvođena tročlanim timom vanjskih stručnjaka imenovanih od strane premijera Andreja Plenkovića, uspjela je pronaći zajednički jezik i stav. Ti su povjesničari Mladenko Domazet s Filozofskog fakulteta u Splitu, Borislav Grgin s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Damir Karbić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Podsjetimo, nakon što je nezadovoljna drugom verzijom kurikuluma povijesti, koja se nakon dorade nove radne skupine gotovo u cijelosti razlikovala od dokumenta koju je izradila prethodna skupina još 2016., ministrica Divjak odlučila je dokument ponovno poslati na javno savjetovanje koje je trajalo od 9. do 22. veljače. Na temelju pristiglih komentara šestoročlana je radna skupina, sada predvođena trima vanjskim stručnjacima, imala zadatak od 27. veljače do 13. ožujka "popeglati tekst", pokušati postići suglasje između svih i isporučiti konačni proizvod.
- Bilo je znatno više komentara nego za prvu verziju. Ispoštovali smo primjedbe vrlo konkretnog karaktera, koje su se odnosile na ono što možete pronaći u tekstu i ispraviti - kaže nam izvor iz radne skupine. To su, dodaje, bile primjedbe koje su ukazivale na faktografske nedostatke, krive navode i interpretacije, moguća pogrešna shvaćanja. Također, više nema prostora za relativizaciju holokausta, otkriva nam sugovornik.
- Što se tiče holokausta, a s obzirom na primjedbe iz javne rasprave, i svemu što smo čuli o razgovoru koji je s izraelskim i američkim veleposlanstvima vodio profesor Radovan Fuchs, koji je predsjedavao ERS-om, jače smo naglasili elemente koji su bili možda manje jasni, ili su mogli zvučati dvosmisleno ili nedovoljno precizno. Nema prostora za daljnje interpretacije - zaključuje član radne skupine.
Jasenka Pejaković
KURIKULUM KAO UPUTA NASTAVNICIMA
“Usudio bih se reći da je ovo treći tip kurikuluma koji ima dijelove i prve i druge varijante, ali pokušava ići srednjim putem. U doradi smo išli na poopćavanje, da ishodi u kurikulumu i teme i sadržaji budu krovni, obuhvatni i općenitoga tipa te da kurikulum, što mu i jest značenje, služi kao uputa nastavnicima kako će nešto raditi, a ne da detaljno opisuje sve segmente. U uvodnom metodičkom dijelu, primjerice, izbacili smo etičku dimenziju. U potpunosti neprimjerenim učinilo nam se da učenici u nižim razredima u osnovnoj školi obrađuju staru povijest, ili srednji vijek, pa da s etičkog motrišta ocjenjuju ponašanja aktera u povijesti”, kaže član radne skupine.
U UČIONICAMA SVE PROLAZI ILI PADA
“Slijedi važan dio koji će voditi Ministarstvo - obuka nastavnika za novi kurikulum, izrada i recenzijski postupci novih udžbenika, a konačno i sama praksa od nove školske godine u učionicama. U tom dijelu sve prolazi ili pada, bez obzira na to napisali mi najbolje moguće dokumente, ako ne zažive u učionicama, kao sve deklaracije i dokumenti, onda nemaju pravu težinu”, smatra naš izvor, ocjenjujući sve dobrim dogovorom koji može polučiti rezultate. “Da je idealno, nije. Primjedbi i napada nezadovoljnih sigurno će biti. Ali mislim da je to ono što se trenutačno može napraviti i implementirati s obzirom na dostignuti stupanj našeg političkog razvoja, razvoja društva, historiografije i odnosa u samoj struci”, zaključuje ovaj stručnjak.