BELI MANASTIR

Više od dva desetljeća belomanastirski gradski čelnici, više-manje, nisu posvećivali veću pozornost stambenim jedinicama u gradskom vlasništvu, što su najviše osjetili njihovi stanari.

Gradonačelnik Tomislav Rob inicirao je proces revizije gradskih stanova, a u tu je svrhu, polovinom veljače, formirana i četveročlana gradska komisija, koja ima zadatak posjetiti sve stambene jedinice u gradskom vlasništvu. Na terenu su se imali prilike uvjeriti u kakvom je stanju gradska imovina.

- U vlasništvu Grada postoje 144 stambene jedinice u 66 objekata, ukupne površine nešto manje od 7000 četvornih metara - kaže predsjednik komisije i belomanastirski dogradonačelnik, Goran Hes, ističući kako tome treba dodati još 16 neuseljenih objekata koji su u ruševnom stanju. Naglašava kako je, od useljenih jedinica, iznimno teško stanje s 28 ruševnih stanova u devet objekata, u kojima stanuju isključivo socijalno ugroženi najmoprimci. Cilj je revizije, nastavlja, snimiti pravo stanje stvari, saznati koliko ljudi u tim stanovima zapravo živi, koliko legalno, a koliko ilegalno, te utvrditi može li se koji od njih obnoviti i stanarima omogućiti boravak u uvjetima dostojnima 21. stoljeća. Kaže kako u ovom trenutku u gradskoj upravi ne postoji službena lista čekanja za rješavanje stambenog pitanja jednostavno zato što Grad nema raspoloživih stanova. No ažurirano je 30-ak zamolbi, od čega se polovina odnosi na mlade obitelji, a ostatak na trenutačne korisnike gradskih stanova koji - nisu za život. Relativno mali broj zamolbi, tvrde u gradskoj upravi, ne znači da je pitanje stambenog zbrinjavanja socijalno ugroženih obitelji (i ne samo njih) manje važno. Gradski čelnici mogućnost rješavanja tog pitanja vide na nekoliko načina. Jedan od njih gradnja je dviju stambenih zgrada (u bliskoj budućnosti možda i treće). U jednu od njih, čija je gradnja pri kraju, a riječ je o projektu iz Intervencijskog plana, s 20 raspoloživih stanova, dio socijalno ugroženih obitelji uselit će se već do kraja godine. Predstoji gradnja slične zgrade, također u Osječkoj ulici, u suradnji s Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na čestici koju je Grad darovao državi. U njoj će također biti smješten dio obitelji kojima je stambeno zbrinjavanje prioritet.
- Važno je istaknuti da velik dio stanova u vlasništvu Grada zapravo nisu stanovi. To jesu stambene jedinice, ali je riječ o nekoj vrsti jednoobiteljskih ili dvoobiteljskih kuća, od kojih su neke građene početkom prošlog stoljeća i u koje desetljećima ništa nije ulagano. Stoga se pojavljuje i problem naplate najamnine u takvim objektima - kaže Hes, ali ponavlja kako revizija nije krenula kako bi se ‘‘utjerali dugovi‘‘, već kako bi se ljudima omogućio dostojanstven život. Dodaje kako će dio takvih derutnih stanova, za koje se utvrdi da je to moguće, biti obnovljen novcem iz gradskog proračuna. Na dijelu se stanova pak ne isplati trošiti novac za "nemoguću misiju" - obnovu neobnovljivog.