Mentalni poremećaji na četvrtom su mjestu među vodećim skupinama bolesti u Hrvatskoj, iza kardiovaskularnih i malignih bolesti te ozljeda. U skupini mentalnih poremećaja najviši postotak opterećenja odnosi se na depresivne poremećaje - 25,9 posto, slijede poremećaji prouzročeni alkoholom - 17,1 posto i anksiozni poremećaji - 14,6 posto.

Godine 2017. registrirano je 38.007 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja te je ta skupina s udjelom od 5,6 posto bila na devetom mjestu ukupnog bolničkog pobola u Hrvatskoj. Po registriranom broju hospitalizacija za dob od 20 - 59 godina bila je na četvrtom mjestu s udjelom od 9,7 posto. Podatci su to Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji je detaljno obradio psihološku problematiku Hrvata u publikaciji "Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj".


Mentalni poremećaji godinama sudjeluju s udjelom od 6-7 posto u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj, a najveći broj hospitalizacija u dobi je od 20 - 59 godina, što ih svrstava među vodeće uzroke bolničkog pobola u radno aktivnoj dobi. Osim toga, gotovo četvrtina ukupno bolno opskrbnih dana registrira se za hospitalizacije osoba s dijagnozama mentalnih poremećaja te je po korištenju dana bolničkog liječenja vodeća skupina bolničkog pobola.


U 2017. registrirano je 38.007 hospitalizacija, a gotovo milijun dana bolničkog liječenja, točnije, 978.154 dana, korišteno je za mentalne poremećaje te su kao vodeća skupina u ukupnom broju dana bolničkog liječenja sudjelovali s udjelom od 15,4 posto. U specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti registriran je 584.761 psihijatrijski pregled, a oko 76 posto pregleda bilo je za osobe u dobi od 20 - 64 godine.


Po podskupinama najučestalije dijagnoze mentalnih poremećaja u Hrvatskoj 2017. godine bile su iz podskupina shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja prouzročeni uzimanjem psihoaktivnih tvari i poremećaji raspoloženja.


Mentalni poremećaji prouzročeni alkoholom, shizofrenija, depresivni poremećaji, mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti te reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe, uključujući posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), kao zasebne dijagnostičke kategorije, čine gotovo dvije trećine uzroka hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja. Po korištenju dana bolničkog liječenja vodeća dijagnostička kategorija je shizofrenija. U 2017. godini mentalni poremećaji prouzročeni alkoholom bili su vodeća dijagnostička kategorija po broju hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja, s udjelom od 18,1 posto, odnosno 6885 hospitalizacija, a po broju korištenih dana bolničkog liječenja izrazito je prednjačila shizofrenija, s udjelom od 25,2 posto.


U 2017. godini muškarci su najviše bili hospitalizirani zbog mentalnih poremećaja prouzručenih alkoholom, shizofrenije, depresivnih poremećaja, reakcija na teški stres, uključujući PTSP, te ostalih mentalnih poremećaja zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti. Žene su najčešće bile hospitalizirane zbog depresivnih poremećaja, shizofrenije, ostalih mentalnih poremećaja zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti, mentalnih poremećaja prouzročenih alkoholom te shizoafektivnih poremećaja.


Shizofrenija je, uz mentalne poremećaje prouzročene alkoholom, vodeća dijagnostička kategorija u ukupnom broju hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja u Hrvatskoj. U razdoblju 1995. - 2017. godine vidljiv je uzlazni trend u bolničkom pobolu zbog depresivnih poremećaja sa znatnim porastom broja i stope hospitalizacija. Međutim, od 2009. godine postoji, uz oscilacije, blaži pad stope.

U ukupnom broju registriranih bolesti i stanja na razini primarne zdravstvene zaštite mentalni poremećaji sudjeluju s udjelom od 4-5 posto. U 2017. godini registrirane su 436.702 dijagnoze iz skupine mentalnih poremećaja. Oko 60 posto dijagnoza registrirano je za osobe u dobi od 20-64 godine, stoga mentalni poremećaji i na razini primarne zdravstvene zaštite čine jedan od najčešćih uzroka pobola u radno aktivnog stanovništva.


U primarnoj zdravstvenoj zaštiti bile su zabilježene 7102 dijagnoze u djece do šest godina, 14.898 u dobi od 7 do 19 godina, 266.175 u dobi od 20 do 64 godine te 148.527 u dobi iznad 65 godina.


U Registru osoba s invaliditetom u prosincu prošle godine registrirano je 162.548 osoba čiji su uzroci invaliditeta ili komorbiditetne dijagnoze koje pridonose funkcionalnom oštećenju iz skupine mentalnih poremećaja i mentalne retardacije. Najčešći uzroci invaliditeta ili komorbiditetne dijagnoze koje pridonose funkcionalnom oštećenju osobe iz skupine su neurotičkih, vezanih uz stres te somatoformnih poremećaja s udjelom od oko 30 posto.


U 2017. registrirano je ukupno 1196 smrti zbog mentalnih poremećaja te je ta skupina bila na devetom mjestu uzroka smrti u Hrvatskoj. Najčešće dijagnoze bile su nespecificirana demencija (569 slučajeva), poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja zbog bolesti, oštećenja i disfunkcije mozga (267 slučajeva) te mentalni poremećaji prouzročeni alkoholom (157 slučajeva).
Samoubojstva su godinama bila vodeći uzrok smrtnosti od ozljeda u Hrvatskoj s udjelom od oko 30 posto. Posljednjih nekoliko godina samoubojstva su na drugom mjestu, iza vodećih padova, s udjelom od 23,6 posto 2017. godine.