Hrvatska je, uz Irsku, u siječnju zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama Europske unije, a oporavila se i proizvodnja na razini Unije i eurozone, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.

Nakon dva mjeseca pada industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju, prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, poskočila za 9,6 posto na mjesečnoj razini. U prosincu je smanjena za 2,9 posto, a u studenome za 0,4 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. Veći je rast proizvodnje na mjesečnoj razini u siječnju zabilježen samo u Irskoj, za 15,1 posto. Najviše se pak smanjila proizvodnja u Danskoj, za 8,6 posto. Slijede Latvija s padom proizvodnje za 3,6 posto te Rumunjska gdje je pala za 1,5 posto. Na razini 28-članog EU-a industrijska je proizvodnja u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima europskog statističkog ureda porasla jedan posto u odnosu na prosinac kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima pala 0,4 posto.

Najviše je porasla proizvodnja u energetskom sektoru, za 1,4 posto. Slijedi sektor trajnih potrošačkih proizvoda s rastom proizvodnje za 1,3 posto. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda gotovo je stagnirala.

Oporavak je zabilježen i u eurozoni, gdje je industrijska proizvodnja u siječnju uvećana za 1,4 posto. U prosincu je pala 0,9 posto, pokazale su procjene europskog statističkog ureda. Najveći je rast proizvodnje također zabilježen u energetskom sektoru, za 2,4 posto. Slijedi sektor netrajnih potrošačkih proizvoda s rastom proizvodnje za dva posto.

Dvomjesečno razdoblje pada industrijske proizvodnje u Hrvatskoj prekinuto je u siječnju i kada se promatra na godišnjoj razini. Tako je proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju poskočila za 4,7 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci Eurostata. U prosincu je smanjena za 6,6 posto, a u studenome za 0,9 posto. Najveći rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini zabilježila je u siječnju Slovačka, za 7,2 posto. Slijede Poljska sa 6,1 posto te Litva s 5,9 posto.

Najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini u siječnju zabilježila je Irska, za 6,2 posto. Izrazitije je proizvodnja smanjena i u Luksemburgu, za 4,2 posto te u Njemačkoj, za 3,4 posto. Na razini EU-a industrijska je proizvodnja u siječnju, prema kalendarski prilagođenim podacima Eurostata, smanjena 0,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U prosincu je prema revidiranim Eurostatovim podacima pala 2,8 posto. U eurozoni je proizvodnja u siječnju na godišnjoj razini smanjena 1,1 posto, nakon 4,2-postotnog pada u prosincu. I 28-člana EU i eurozona najveći pad industrijske proizvodnje zabilježile su u sektoru kapitalnih dobara, za 2,4 odnosno tri posto. Najviše je porasla proizvodnja u energetskom sektoru, za 2,9 posto u EU-u te za četiri posto u eurozoni.

U srijedu su objavljeni i podatci hrvatskog Državnog zavoda za statistku o prometu u trgovini na malo. Prema njima, realan je promet u trgovini na malo u siječnju 2019. godine u Hrvatskoj bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 4,3 posto veći u odnosu na siječanj 2018. godine čime je nastavljen godišnji trend rasta koji kontinuirano traje od rujna 2014. godine. H/D.Pav.