Osijek
GLAVNI CJENOVNIK VELETRGOVINE ŽELJEZA I ŽELJEZNE ROBE IZ 1929.

Od motika i žvala za konje sve do Schneeschlagera
Objavljeno 11. ožujka, 2019.
Glavni cjenovnik Veletrgovine Goldsteinovih nasljednika iz 1929. godine tiskan je u osječkoj tiskari Eugena Seklera

Tragovi prošlosti grada kojim se ponosimo svedeni su na minimum. Mnogo je toga, sustavno ili sporadično, sačuvano u muzejskim i arhivskim ustanovama, a mnogo je još uvijek pohranjeno u ljubomorno čuvanim škrinjicama obiteljskih uspomena.

Tako mi je nedavno pod ruku stigao izvrsno očuvan “Glavni cjenovnik“ osječke Veletrgovine željeza i željezne robe nasljednika Adolfa Goldsteina iz 1929. godine. Ilustrirani katalog na 196 numeriranih stranica nudi, na hrvatskom i njemačkom jeziku, gotovo tisuću različitih proizvoda od kojih su 863 ilustrirana. Na kraju se nalaze abecedni sadržaji na oba jezika. Listajući ponudu otkrivamo specifične nazive i funkciju nekih zaboravljenih alata. Uočavamo, pomoću crno-bijelih ilustracija, razlike između Beogradske, Slavonske, Bosanske ili ciglarske motike, motike za led, bašću, repu ili blato. Jednako tako možemo saznati razliku između Ruskih, Segedinskih i Osječkih žvala za konje koje se javljaju u nekoliko varijanti. Pravo je veselje bilo saznati stari naziv za kuhinjsko pomagalo koje koristimo kada tučemo bjelanjke na pari, takozvani snijeg, kod nas uvriježeni Schneeschlager, koji se kod Goldsteina prodavao pod nazivom rutalica.

Ova se veletrgovina nalazila u Desatičinoj ulici broj 19, a u vrijeme tiskanja ovog opsežnog kataloga vlasnici su joj bili osječki trgovci Žiga Goldstein i Josip Szekler. Novi su vlasnici tvrtku preimenovali nakon smrti Adolfa Goldsteina 1927. godine. Zanimljiv je i podatak da su suvlasnici veletrgovine stanovali u istoj kući u današnjoj Stepinčevoj ulici.

Čvrste kartonske korice “Cjenovnika” oblijepljene su impregniranom tkaninom, a naslovnu stranicu krasi pozlaćeni stilizirani lik radnika koji na ramenima nosi duge željezne šipke. “Glavni cjenovnik” Veletrgovine Goldsteinovih nasljednika iz 1929. godine tiskan je u osječkoj tiskari Eugena Seklera koji je bio sin osječkog knjigoveže i tiskara Ljudevita Szeklera i Roze, rođene Kohn. Rođen je 1896. godine u Osijeku, za grafičara se školovao na zagrebačkoj Višoj grafičkoj školi, a u Osijek se vratio 1928. godine i preuzeo vođenje očeve uhodane tvrtke. Njegova je tvrtka poslovala pod nazivom Tiskara Eugen Sekler, a taj se naziv pojavljuje i na ovom cjenovniku. Eugen Sekler, osim u tiskarskoj struci, svoj je doprinos ostavio i u arhitektonskom nasljeđu Osijeka sagradivši, prema projektu osječkog graditelja Domesa iz 1936. godine, poluugrađenu katnicu u stilu Art decoa u današnjoj Keršovanijevoj ulici. U dvorištu ove kuće Sekler je, prema projektu osječkog arhitekta Ljudevita Pelcera iz 1939. godine, sagradio garažu s upečatljivim odlikama arhitekture moderne.

Imajući u vidu da se Eugen Sekler 1928. godine vratio u Osijek i preuzeo očevu tvrku, možemo pretpostaviti da ovaj “Glavni cjenovnik” Goldsteinove veletrgovine za 1929. godinu predstavlja jedno od njegovih prvih uradaka, jer je zasigurno nastao uoči godine na koju se odnosi. Koliko je rijedak ovaj primjerak govori nam podatak da nije uvršten u kapitalno djelo Osječka bibliografija prof. Marije Malbaše.

Neprocjenjivo je zadovoljstvo listajući ovu publikaciju, tiskanu u Osijeku prije točno 90 godina, spoznati na kojoj je razini bila usluga i poznavanje robe osječkih trgovaca u ne tako davnoj prošlosti te prizvati u sjećanje izgled tih prodavaonica koja su nakon konfiskacija i podruštvljavanja djelovala do prije 25-30 godina kada su nestala bestraga.

Piše: Grgur Marko IVANKOVIĆ,povjesničar umjetnosti
SVAKOG PONEDJELJKA U RUBRICI OSIJEK
Autor teksta Grgur Marko Ivanković, povjesničar umjetnosti, viši je kustos u Muzeju Slavonije u Osijeku. Od ovoga će ponedjeljka za čitatelje Glasa Slavonije pisati članke o zanimljivostima iz osječke povijesti, a svakoga prvoga ponedjeljka u mjesecu, kao AntikFANatik, opisat će neki zanimljiv predmet koji će pronaći na Sajmu antikviteta u Tvrđi. (Napomena: Autora je portretirao Bruno Jobst)
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike