Magazin
INTERVJU: DAVOR GJENERO

Ono što se prodaje pod suverenizmom jeftina je manipulacija
Objavljeno 9. ožujka, 2019.
DAVOR GJENERO, POLITOLOG JE I NEZAVISNI POLITIČKI KONZULTANT IZ ZAGREBA

Hrvatski suverenisti nova su politička platforma koja planira izaći zajednički na izbore za Europski parlament. Objektivno gledajući, kakva je njihova snaga, utjecaj i moć unutar hrvatske političke scene, pitali smo političkog analitičara Davora Gjenera.

Premijer Plenković kazao je da su hrvatski suverenisti zakasnili trideset godina. Vaš komentar?

- Premijer Plenković u velikoj je mjeri u pravu kad govori o zakasnjelosti takozvanih suverenističkih rasprava u hrvatskom društvu. Paradoksalno je da se o suverenizmu nije raspravljalo u vrijeme pristupanja Europskoj uniji, da ta takozvana suverenistička marginalna desnica ili ljevica u Hrvatskoj, svejedno, nije bila sposobna artikulirati pitanje o prihvaćanju diobe suvereniteta koja proizlazi iz pristupanja državnome savezu europskih zemalja i iz prihvaćanja zajedničke pravne baštine Europske unije. U javnosti se raspravljalo o svinjokolji ili o siru i vrhnju, ali ne i o suverenizmu. Pitanje suvereniteta i njegove diobe nije bilo pred očima građana kad su odlučivali o prihvaćanju zajedničke pravne stečevine europskih zajednica i kad su odlučivali o tome da žele da njihova domovina postane dijelom jedinstvenog ekonomskog i političkog prostora, prostora slobodnoga kretanja ljudi, rada i kapitala. O konceptu suverenizma hrvatski građani nisu razmišljali kad su odlučivali da žele da se u njihovoj državi afirmiraju europska načela dobrog upravljanja, da se počnu graditi regulirano tržište i država koja osigurava ravnopravan start svim građanima ili da pristupe u zajednicu kojoj je jedan od temelja održiv, ujednačen, ravnomjeran, društveni razvoj i u kojoj se formiraju posebni fondovi, najveći nakon poljoprivrednih, da bi se spriječilo zaostajanje rubnih regija.

TRANZICIJSKI GUBITNICI
Što mogu tzv. suverenisti glede izbora za Europski parlament?

- Kad je riječ o formiranju platforme Hrvatski suverenisti, koja je predstavljena kao ujedinjavanje desnice pred izbore za Europski parlament, radi se o minornom političkom događaju: povezivanju stranke koja je formalno parlamentarna, ali samo zahvaljujući tome što ju je HDZ na prošlim izborima uveo u Sabor, i stranke koja je u nacionalnom životu izvanparlamentarna, ali ima europarlamentarnu zastupnicu, koja je također na izborima prije pet godina bila na listi HDZ-a. Ove dvije stranke bez parlamentarnog potencijala "ojačane" su i dijelom aktera iz one frakcije hrvatskog civilnog društva, koje je nastalo iz katoličkih laičkih organizacija. Valja, međutim, reći da je glavni tok ovog dijela civilnog društva izvan kruga onih koji podupiru Suvereniste. Veća frakcija ovog samoniklog dijela hrvatskog civilnog društva naklonjena je Neovisnima za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih. Znamo li da na "suverenističke" glasove na desnici reflektiraju još i mostovci, ali i nova grupacija što ju stvara Anto Đapić (Desno), jasno je da je na desnoj margini hrvatske politička arene ponovno prevelika gužva, a da bi i jedna od stranaka iz ovog polja mogla imati ikakve šanse za osvajanje mandata. Naime, za sudjelovanje u diobi mandata na izborima za Europski parlament potrebno je prikupiti oko 7 % glasova izišlih na izbore (s 5 % se ostaje bez mandata, kao što se to prije pet godina dogodilo stranci Milana Kujundžića), a nije sigurno da bi jedinstveni izlazak na izbore cijele "suverenističke" desnice omogućio tim opcijama da sudjeluju u diobi mandata. Visok prirodni prag za diobu mandata nije nužno nešto loše, jer s visokim pragom se stimulira centrističke opcije, one koje ionako imaju najviše glasačkog tijela. U uvjetima izbornog zakonodavstva za Europski parlament u Hrvatskoj, glasačima s desne margine racionalno je glasovati za stranke desnog centra, čak i kad one ne zagovaraju "suvernističke" nego eurointegrativne koncepte.

Za Hrvatsku ne bi bilo dobro da od njezinih dvanaest zastupnika u Europskom parlamentu bude mnogo onih koji bi se uključili u neki od euroskeptičnih parlamentarnih klubova. Cilj što si je Hrvatska zadala trenutno je pristupanje Schengenskoj zoni i Europskoj monetarnoj uniji. Dakle hrvatska politika želi "više", a ne "manje" Europe, želi napredak u integracijskom procesu. Teško je moguće računati na takvo što, a u Europski parlament uvoditi one koji bi u ime vrijednosti "suvereniteta", komu često ni sami ne razumiju značenje, ograničavali razvoj integracije i napredak Hrvatske u tom procesu.

Što suverenizam uopće znači i predstavlja u sadašnjim geopolitičkim odnosima u EU i svijetu?

- Jačanje populističkih pokreta u državama članicama, koji su vrlo često povezani s politikom Moskve i autoritarnog režima Vladimira Putina, koji obilno financira saveznike u razgradnji institucija Europske unije, trenutno je najveća prijetnja europskoj integraciji. Činjenica je da Europska unija već godinama pati od ozbiljnog deficita vodstva, da današnji europski lideri nemaju onu "širu sliku" što su je nosili lideri četrdesetih, pedesetih, šazdesetih godina, pa i oni iz vremena velikog demokratizacijskog vala krajem osamdesetih i početkom devedesetih. Krizu europskih vrijednosti potiču i promjene u društvenoj strukturi, širenje prekarijata, gubitak sigurnosti na poslu. Ljevica je posve zakazala i u cijeloj Europskoj uniji je posve bezidejna, a u Britaniji je na referendumu došlo do odluke za Brexit i zbog nevjerojatno autistične politike vođe laburista Jeremyja Corbyna. Demokršćani kao da su nedovoljno ozbiljno shvaćali krizu, a liberali ipak nemaju dovoljno snage da iznesu preokret javnih politika.

U takvim okolnostima otvorila se niša za one koji jeftinom demagogijom dovode u pitanje zajedničke europske vrijednosti, nova generacija europskih građana više se ne sjeća dviju velikih uloga što ih je europska integracija imala: u izgradnji trajnog mira i prevladavanju gladi. Društvo obilja i mir smatraju se datostima i nitko ne razmišlja o tome da te vrijednosti, napuštanjem integracijske politike, mogu biti dovedene u pitanje.

Zašto je suverenizam odjednom postao toliko privlačan hrvatskim nacionalistima, ali i ljevici?

- U društvu se stvorio socijalni sloj tranzicijskih gubitnika. Mnogi su zbog privatizacije izgubili radna mjesta, mnogi su prijevremeno umirovljeni i sada ovise o sustavu državne karitativne funkcije, a ne o zarađenim mirovinama, mnogi su zbog različitih razloga postali platno nesposobni. Svoj položaj tranzicijskih gubitnika tumače kao posljedicu promjene socijalnog sustava, kao da nastavak socijalizma devedesetih ne bi rezultirao općim kolapsom i Hrvatsku doveo u položaj u kakvom je Venezuela pod Madurom. Drugi, pak, misle da je za njihovu sudbinu krivo pristupanje Europskoj uniji. Kad se pojave demagozi koji socijalno deklasiranim ljudima nude "jednostavna rješenja" zasnovana na tome da se samo treba usuditi: oduprijeti se bankama i stranom kapitalu, uspostaviti suverenu monetarnu politiku i tiskati onoliko novca koliko je potrebno za dobar život…, takvi dobivaju i sljedbenike, koji su već zaboravili hiperinflaciju, nestašicu, život u društvu oskudice.

OPASAN EKSPERIMENT
Koliko je suverenizam zapravo istoznačnica za nacionalizam? Drugim riječima, ako suverenizam znači nacionalni neoliberalizam protiv globalističkog, što time dobivamo, ili gubimo?

- Pojam suvereniteta, dakle postojanja razine koja ima neotuđivo pravo donošenja odluka, doprinos je konzervativne političke filozofije. Današnja europska društva odlučila su se za svojevrstan društveni ugovor, kojim se svaka od država odriče dijela suvereniteta, u zamjenu za sigurnost i izvjesnost.

Ono što se sada prodaje pod suverenizmom jeftina je manipulacija, jer je suverenitet današnjih država nužno ograničen političkim i ekonomskim poretkom. Suverenizam jest koncept prema kome se narod samo mora lišiti straha, slijediti odvažnog vođu, i taj će stvoriti novi manevarski prostor za odlučivanje i osigurati blagostanje svog naroda, jer će odlučivati ne osvrćući se na interese banaka, kapitala, velikih sila.

Suverenizam, ovako definiran, upravo je ono što se govori i za nacionalizam, pribježište manipulatora, bez političke imaginacije, bez demokratske političke kulture, bez poštovanja prema načelima ustavnosti i vladavine prava. Dakle, vrlo opasan eksperiment, za koji iz dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća znamo kako je završavao.(D.J.)
Društvo obilja i mir smatraju se datostima i nitko ne razmišlja o tome da te vrijednosti, napuštanjem integracijske politike, mogu biti dovedene u pitanje.
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: HRVATSKO PREDSJEDANJE UNIJOM (I.)

Polažemo najteži ispit do sada!

GLAZBENI INTERVJU: BOŽIDARKA MATIJA ČERINA

Kompas je podivljao, ali spasit će nas ljubav!

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

REPORTAŽA: SLAVONSKA RADIONICA MAJSTORA VELIMIRA

Miris kože: Remenarstvo nije mrtvo, živi u Vinkovcima!

2

OPERACIJA JASENOVAC

Spašavanje vojnika Pupovca u režiji Vučića i Vojske Srbije

3

TEMA TJEDNA: HRVATSKO PREDSJEDANJE UNIJOM (I.)

Polažemo najteži ispit do sada!