Ove godine 16. ožujka u Lipiku časopis Jezik i Zaklada "Dr. Ivan Šreter" proglašuju najbolje nove hrvatske riječi za 2018., dodjeljuje se Nagrada "Dr. Ivan Šreter". Nagrada je novčana. Pobjedniku Zaklada daruje 5 000 kn, drugonagrađenomu 3 000 kn, a trećenagrađenomu 1 500 kn. Uz novčane nagrade, pobjednicima se daruje i kipić koji predočava dr. Ivana Šretera, a rad je akademskog kipara Tonka Fabrisa.

- Dodjela je ove godine u Lipiku, a ne u Pakracu kao inače, u prostorima novootvorenoga bolničkoga krila. Naime, dr. Šreter bio je liječnik u lipičkoj bolnici pa je mjesto svečane dodjele nagrade svrhovito. Sudbina dr. Šretera vjerujem, svima koji prate naš natječaj, dobro je poznata. U Jugoslaviji bio je medijski i zakonski progonjen jer je umjesto penzionisani oficir napisao u bolnički list umirovljeni časnik. U Domovinskom ratu mučili su ga i ubili pobunjeni Srbi, krivci još nisu privedeni pravdi, a njegov nam grob još nije poznat jer oni koji mu znaju mjesto - isticalo se čak i u Hrvatskom saboru - to ne žele reći - napominje prof. dr. sc. Sanda Ham, glavna i odgovorna urednica časopisa Jezika, predsjednica Povjerenstva za izbor najbolje nove riječi, čiji su članovi: dr. sc. Nataša Bašić, doc. dr. sc. Dubravka Smajić, prof. emeritus Igor Čatić, prof. dr. sc. Zvonimir Jakobović, prof. dr. sc. Mile Mamić, prof. dr. sc. Mario Grčević, književnik Hrvoje Hitrec.


Njegovi su prijatelji osnovali zakladu s njegovim imenom njemu u čast i spomen i pokrovitelji su Jezikova natječaja. Akademik Stjepan Babić utemeljitelj je natječaja i bivši dugogodišnji predsjednik povjerenstva za izbor nove riječi. Ove će godine u Lipiku prikazati i dokumentarni film o dr. Šreteru, a okupljenima će se obratiti radni kolege i prijatelji pokojnoga dr. Šretera. Među njima je i liječnica i pjesnikinja Senka Rendulić Slivar koja će nam otkriti slabije poznatu Šreterovu stranu - pjesničku - pa će okupljenima pročitati Šreterove stihove. Brojni Osječani kao gosti časopisa Jezik i u organizaciji Časopisa putuju na dodjelu.


Poučeni iskustvom da kadgod i tvorbeno i upotrebno dobre riječi ne dobiju nagrade (jer uvijek ima i boljih), ove su godine uzeli u obzir i riječi koje su u užem izboru bile i prošlih godina, a koje se nisu (još) proširile u upotrebi i nisu više puta predlagane.


- Neke dobre riječi, kao često spominjani sebić za selfie, mišište za podlogu za računalni miš ili kucanj kao zvuk koji nastaje kucanjem, nisu mogle doći u obzir za nagradu jer su ih predlagale osobe bliske članovima povjerenstva, ali to ne smeta da ih ističemo i upozoravamo na njih - kaže dr. sc. Ham.


Tvorbene su mogućnosti hrvatskoga jezika neograničene i nema potrebe da se služimo nepotrebnim tuđicama kada za sve nove (i stare) pojmove možemo tvoriti svoje riječi i ne moramo preuzimati tuđe. Perilica je, primjerice, tako dobro urasla u hrvatski jezik da se malo tko sjeća vremena kada se ta riječ probijala u upotrebu uz tada vladajuću vešmašinu. Predlagano je te davne 1970. i stroj za pranje rublja i rubljerica i peraćica, ali je perilica bila upotrebno snažnija i prevladala je. Računala i kompjuteri vodili su pravi medijski i upotrebni rat, a pobijedila je naša riječ - podsjeća Sanda Ham.


Hrvatske su riječi, u odnosu na tuđice, jednoznačne, bolje tvorbeno i gramatički usustavljene u hrvatski jezik.
- Primjerice, kompetencija može značiti mnogo toga: sposobnost, djelokrug prava ili bavljenja čime, znanje jezika. Biti kompetentan znači ili biti sposoban za što ili imati pravo što raditi ili što poznavati dobro… hrvatska riječ uklanja nedoumice. Isto tako, riječ celebrity može stvarati nedoumice u pismu: Nema celebritya ili celebritija? Sa slavnikom nedoumica nema. Prijave za ovo natječajno kolo primamo do 22. prosinca, taj smo nadnevak izabrali jer je tada rođendan dr. Šretera. Može se prijaviti najviše pet riječi, a prednost imaju zamjene za nepotrebne tuđice. Prijedloge primamo na e-adresu: jezik.hr@gmail.com ili na zemaljsku: Časopis Jezik, Bijenička 97, 10 000 Zagreb - poručuje dr. sc. Ham.