VALPOVO

U organizaciji valpovačkog Ogranka Matice hrvatske i Gradske knjižnice i čitaonice Valpovo održana je promocija knjige “Sablasti nad dvorcem” osječkog književnika Josipa Cvenića. Predstavljanje te knjige održano je u valpovačkoj Gradskoj knjižnici i čitaonici. U knjizi Cvenić govori o životu grofova Normann od 1905. godine, kada umire Josip Juraj Strossmayer i kada, prema mišljenju mnogih, završava 19. stoljeće, pa do 1945. godine, kada završava Drugi svjetski rat. Grofovi su tada istjerani iz dvorca i tadašnje Jugoslavije. O knjizi je uz autora govorila dr. sc. Tatnja Ileš, s Akademije za umjetnost i kulturu Osijek, a moderator je bio predsjednik Ogranka MH Valpovo Ivan Tonković.

Uvodnu riječ i predstavljanje sudionika promocije obavila je voditeljica Gradske knjižnice i čitaonice Valpovo Sandra Miljački Andrić. Ivan Tonković upoznao je nazočne s biografskim podacima Josipa Cvenića, njegovim tiskanim knjigama i drugim djelima te nabrojio mnoge nagrade tog osječkog književnika. Naglasio je prijevode njegovih knjiga na slovački, makedonski i slovenski jezik.

Josip Cvenić u razgovoru s Tatjanom Ileš upozorio je na teoriju ostanka molekula zvuka u zidovima, što je bio jedan od poticaja za pisanje ove knjige. Poznato je da se zvuk širi zrakom, tekućinama, ali i krutim tvarima te da impulsi i energija zvuka ostaju u zidovima. "Tko zna slušati zidove, saznat će mnoge priče iz povijesti dvorca Prandau-Normann u Valpovu", tvrdi Cvenić.

Tatjana Ileš podsjetila je da je ovo posljednji Cvenićev roman u dugom nizu. Roman je to s povijesnom tematikom na 150 stranica, a opisuje 20. stoljeće. Pogovor romanu napisala je viša savjetnica za knjižnjičarstvo Muzeja Slavonije Osijek Marina Vinaj, koja je istraživala bogatu biblioteku porodice Normann, koja se nalazi u MSO-u.

Tatjana Ileš rekla je da i ovaj roman pluta između fikcije i fakcije. U njemu se prepoznaje Valpovo (platana uz dvorac), prepričavaju se priče koje su od starijih čuli mlađi Valpovčani. Pojavljuju se i stvarne osobe iz Valpova i Slavonije iz toga doba (gradonačelnik Požege Franjo Ciraki, Jagoda Truhelka, Josipa Glembay). Opisi su tu i prepoznatljivog valpovačkog eksterijera, pa Ileš kaže da u impresijama vanjskih prostora Cvenić dodaje i dozu mističnosti.

Josip Cvenić podsjetio je da je njegov djed Stjepan Cvenić bio u službi grofova Normann te da su mu roditelji rođeni Valpovčani. Izravni poticaj pisanju knjige bila mu je i izložba u četiri slavonske ustanove (Muzej Valpovštine, Državni arhiv u Osijeku, Muzej Slavonije Osijek i Muzej likovnih umjetnosti Osijek) te tiskana bogata monografija "Valpovački vlastelini Prandau-Normann". Nakon što je proučio opsežan materijal, u mislima mu se pojavila ideja o legendi zapisanoj u zidovima dvorca.

"Dvije su sablasti s kojima se susreće obitelj Normann. Prva je kraj 1. svjetskog rata, kada Valpovo ‘odlazi‘ iz Austro-Ugarske Monarhije, a za odlazak u Beč (na kazališnu predstavu, kocert ili operu) bila je potrebna putovnica. Šok je to za porodicu, koja je godinama slobodno putovala Monarhijom. Druga sablast pojavljuje se na kraju 2. svjetskog rata, kada je ostatak obitelji Normann bio šikaniran te je posljedna od njih, grofica Julijana Normann otišla iz Valpova desetak godina nakon kraja rata na svoje imanje u Austriji", pojašnjava Cvenić.

Sreća je da je zaslugom tadašnjih osječkih muzealaca Kamila Firingera i Danice Pinterović većina blaga iz dvorca pohranjena u Muzej Slavonije, koji je tek tih dana osnovan. Uz bogatu knjižnicu ti su dokumenti i predmeti i danas predmet znanstvenih istraživanja. Iako je glava obitelji bio grof Normann, u Cvenićevu romanu glavni je lik grofica Julijana, koja u razgovorima s poznatim osobama toga doba oslikava valpovački i slavonski život cijelog 20. stoljeća.