Ukupna je stopa privremene nesposobnosti za rad, odnosno bolovanja, od siječnja do prosinca 2018., u odnosu prema istom razdoblju prethodne godine, u porastu te iznosi 3,46, a u 2017. godini bila je 3,28, doznajemo iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Ukupan broj dana privremene nesposobnosti za rad veći je 8,61 posto i iznosi 16,942.139. Prosječno dnevno izostaje 54.128 zaposlenika, od kojih 26.725 na teret poslodavca, a 27.403 zaposlenika na teret HZZO-a.

Raste stopa bolovanja i u Slavoniji. U Regionalnom uredu HZZO-a Osijek bila je 3,05, a godinu prije 2,84. U Područnoj službi Slavonski Brod u 2018. bila je 2,83 posto, a prethodne godine 2,67. U Područnoj službi Požega prošle godine stopa bolovanja iznosila je 2,82, a u 2017. bila je 2,79. Područna služba HZZO-a Vinkovci lani je zabilježila stopu bolovanja 2,90, a godinu prije 2,66. Snižavanje stope bolovanja u Slavoniji zabilježeno je jedino na području Virovitice. Naime, ondje je stopa bolovanja lani iznosila 2,47, a godinu prije 2,63.


- U usporedbi s drugim dijelovima Hrvatske, u Slavoniji je stopa bolovanja nešto niža, primjerice stopa u Regionalnom uredu HZZO-a u Zagrebu je 3,96, u Regionalnom uredu u Splitu 3,46, a u Regionalnom uredu u Rijeci 3,68 - kažu iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Prevedeno u dane bolovanja to znači da je u Slavoniji zabilježeno ukupno 2,212.610 dana da su radnici bili privremeno nesposobni za rad. Na području Regionalnog ureda Osijek to je 943.798 dana, u PS Slavonski Brod - 409.442, u PS Požega - 206.621, u PS Vinkovci - 456.054, a u Područnoj službi Virovitica - 193.695.


Prva tri razloga bolovanja, kako u cijeloj Hrvatskoj tako i u Slavoniji, bolesti su intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije, odnosno bolovi u leđima i bolesti kralježnice, potom prijelomi i ostale bolesti mišićno-koštanog sustava.


Prema mišljenju Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM), ključni razlozi visoke stope bolovanja predugo su čekanje na preglede, pretrage i rehabilitaciju. U KOHOM-u ističu kako pacijenti koji su poslani na vještačenje u HZZO gotovo nikad nisu vještačeni u zakonskom roku od 60 dana. Uključivanje pacijenta koji su na bolovanju na "prioritetne liste" pregleda i pretraga jedan je od načina kako skratiti bolovanja.


- Mnoga javna poduzeća iznosom od nekoliko tisuća kuna pomažu svoje djelatnike ako su na bolovanju dužem od tri mjeseca. Načelno dobra ideja zna se ponekad zlorabiti zahtjevima da bolovanja traju duže od 90 dana kako bi se iskoristila ta naknada. Da bi se snizila stopa bolovanja, predlažemo nadležnima i HZZO-u da zaposleni pacijenti imaju prioritet na listama čekanja za preglede, pretrage i rehabilitaciju, a ne da tjednima, mjesecima i godinama na bolovanju čekaju na red. Predlažemo već godinama da se nakon određenog trajanja bolovanja pacijente uputi timu koji čine stručnjak za liječenje osnovne bolesti, zbog koje je utvrđena privremena nesposobnost za rad, i ovlašteni doktor HZZO-a, te da zajednički predlože i organiziraju žurne dijagnostičke i terapijske postupke. Napominjemo da je u pojedinim razdobljima viša stopa bolovanja jednostavno neizbježna. Tako je, primjerice, u vrijeme epidemije respiratornih i gastrointestinalnih bolesti, koje dolaze s prvim danima rujna i povratkom djece u škole - ističu iz KOHOM-a.


Kako dalje dodaju, trajanje bolovanja ovisi o stanju pacijenta, dužina bolovanja pojedinog pacijenta trebala bi biti određena njegovim zdravstvenim stanjem i radnom sposobnošću, koja ovisi i o zahtjevima pojedinog radnog mjesta.

- Problemi s kojima se susreću svi pacijenti, a ne samo oni koji su na bolovanju, jest nefunkcioniranje zdravstvenog sustava, nemogućnost da u razumnom razdoblju dođu na red za potrebnu pretragu, pregled konzilijarnog liječnika ili rehabilitaciju. S druge strane, vrlo često postoje pritisci od poslodavaca da se pacijent koji nije ozdravio ili nije potpuno rehabilitiran vrati na posao, iako to u konačnici može značiti još veće oštećenje zdravlja i dužu radnu nesposobnost. Liječnik obiteljske medicine liječenje svojih pacijenata temelji na povjerenju i povjerljivom odnosu s pacijentom. Moramo mu vjerovati kad kaže da je bolestan i nesposoban za posao. Liječnici obiteljske medicine prije svega su liječnici svojim pacijentima i nije na nama da dokazujemo zloupotrebljava li netko bolovanje ili ne. Naša je primarna zadaća briga o zdravlju pacijenata - kaže Izvršni odbor KOHOM-a.

Obiteljski liječnici objašnjavaju da nadzor nad korištenjem privremene nesposobnosti osiguranika, odnosno utvrđivanje postojanja medicinskih indikacija ili drugih razloga za privremenu nesposobnost za rad, obavlja HZZO. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju kaže da nadzor nad korištenjem privremene nesposobnosti obuhvaća kontrolu u ordinaciji izabranog doktora te neposrednu kontrolu u ili izvan ordinacije izabranog doktora, uključujući i kućne posjete. Najučestaliji uzroci dugotrajnih bolovanja teške su bolesti, primjerice karcinomi.