Indeks slobodnih radnih mjesta - OVI indeks u veljači je zabilježio rast od 8,7 posto u odnosu prema istom mjesecu prošle godine, što upućuje na nastavak rasta potražnje za radom na godišnjoj razini, objavio je u ponedjeljak Ekonomski institut Zagreb (EIZ) napominjući kako je južni Jadran imao najveći pozitivan doprinos ukupnom rastu broja oglasa.

Kako navode iz EIZ-a, nakon vrlo niske godišnje stope rasta u prvom mjesecu ove godine, OVI je u veljači zabilježio rast od 8,7 posto u odnosu prema istom mjesecu prethodne godine, a i desezonirane vrijednosti indeksa također su pozitivne i pokazuju da je broj oglasa u veljači veći u odnosu prema prethodnom mjesecu, i to 4,7 posto. "Pokazatelji tržišta rada obično prate kretanje BDP-a s vremenskim odmakom, ali čini se da tržište rada još nije osjetilo posljedice usporavanja stope rasta BDP-a koja je u četvrtom tromjesečju 2018. iznosila 2,3 posto, niže od stopa ostvarenih u prethodnim tromjesečjima", napominju analitičari EIZ-a.


Prema podatcima EIZ-a, najveće povećanje broja oglasa na godišnjoj razini zabilježeno je u zanimanjima hotelijer/ugostitelj, serviser te skladištar, dok je najveće smanjenje opaženo kod programera, kuhara i zidara. U 40 posto oglasa u veljači tražila se srednja stručna sprema, a najveći broj oglasa nudio je ugovor na određeno vrijeme, njih čak 44,8 posto.


"Što se geografske raspodjele poslova tiče, najveći broj oglasa odnosio se na središnju Hrvatsku, a na drugom mjestu nalazio se južni Jadran, koji je u veljači imao i najveći pozitivan doprinos ukupnom rastu broja oglasa na godišnjoj razini. Broj oglasa u razdoblju od veljače 2018. do veljače 2019. godine na južnom je Jadranu porastao za čak 20,6 posto, najvećim dijelom zahvaljujući povećanoj potražnji za hotelijerima/ugostiteljima, konobarima, serviserima, čistačima te stolarima", zamjećuju analitičari EIZ-a.


OVI - Online Vacancy Index - mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni preko samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).


A prema podatcima koje je krajem prošlog tjedna objavio Eurostat, stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji kliznula je u siječnju na najnižu razinu otkada su u toj statističkoj agenciji počeli pratiti mjesečne podatke, a blago je smanjena i u Hrvatskoj. Na razini EU-a sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije za rad (ILO) kliznula je u siječnju na 6,5 posto. Ukupno je u 28-članoj Uniji bez posla bilo 16,222 milijuna građana, od kojih njih 12,848 milijuna u eurozoni. Time je njihov broj smanjen u odnosu prema prosincu za 56 tisuća u EU-u te za 23 tisuće u eurozoni. U odnosu prema prvom prošlogodišnjem mjesecu, manji je za 1,536 milijuna u EU-u te za 1,233 milijuna u eurozoni. Među zemljama EU-a čijim je podatcima Eurostat raspolagao najniža je stopa nezaposlenosti u siječnju zabilježena u Češkoj, od 2,1 posto. Slijedi Njemačka s 3,2 posto.


U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u prvom ovogodišnjem mjesecu iznosila 7,6 posto i smanjena je za 0,1-postotni bod u odnosu prema prosincu. To znači da je treći mjesec zaredom bila ispod prosjeka eurozone.
Bez posla je u Hrvatskoj u siječnju bilo 136 tisuća građana, dvije tisuće manje nego u prosincu. U odnosu prema prošlogodišnjem siječnju, njihov je broj smanjen za 35 tisuća.