Objavljeno 25. veljače, 2019.
Vrijednost ugovorenih sredstava fondova EU-a u 2017. i 2018. dosegnula je 20,5 posto BDP-a Slavonije
Hrvatske su županije kumulativno ugovorile u 2017. i 2018. godini 41,66 mlijardi kuna (oko 5,5 mlrd. eura) EU sredstava, objavila je Hrvatska gospodarska komora u analizi "Županije i fondovi EU-a".
Analizom podataka po županijama ugovorenim iznosom po stanovniku izrazito se ističe Dubrovačko-neretvanska županija, što je posljedica ugovaranja velikih projekata Pelješkog mosta i Zračne luke Dubrovnik. Detaljnijom analizom vidljiv je veliki nerazmjer u slučaju Grada Zagreba, koji čini oko trećine BDP-a Hrvatske, a na sebe "veže" samo oko 20 posto svih ugovorenih sredstava fondova EU-a.
Pomak nabolje
S druge strane, navode u HGK-u, potrebno je istaknuti svih pet slavonskih županija koje imaju gotovo dvostruko veći udjel u ugovorenim sredstvima fondova EU-a (20,4 %), nego što je njihov udjel u hrvatskom gospodarstvu (11,8 %). Dodatno, vrijednost ugovorenih sredstava fondova EU-a u 2017. i 2018. dosegnula je 20,5 posto BDP-a Slavonije (u čak tri slavonske županije gotovo 29 %), dok je vrijednost na razini Hrvatske 11,9 %. Takva ohrabrujuća pozicija slavonskih županija prema relativnim vrijednostima ugovorenih sredstava iz fondova EU-a u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj u najvećoj se mjeri može pripisati provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, čiji je cilj osigurati povlačenje oko 2,5 milijardi eura iz fondova EU-a isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Do sada je, dodaju u HGK-u, ugovoreno oko 8,5 milijardi kuna, odnosno blizu 48 posto planiranog iznosa, a ocjenjujući dinamiku ugovaranja dobrom procjenjuju da će povlačenje sredstava fondova EU-a dati znatan doprinos dinamičnijem razvoju Slavonije koja je već zabilježila pomak nabolje i počela se osjetnije približavati prosjeku razvijenosti EU-a.
Dobri rezultati Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, odnosno dobra dinamika ugovaranja, a onda i povlačenja sredstava fondova EU-a dat će, tvrde u HGK-u, znatan doprinos dinamičnijem razvoju slabije razvijenih slavonskih županija i smanjivanju regionalnih razlika na razini Hrvatske i u idućim godinama. Već je u 2016., navode u zaključku analize HGK, zabilježeno ohrabrujuće poboljšanje u pokazatelju razvijenosti svih slavonskih županija. Naime, razina razvijenosti četiriju slavonskih županija bila je od 32 do 34 posto prosjeka EU-a u 2015. godini (Osječko-baranjske 47 %), da bi u 2016. godini sve županije zabilježile pomak nabolje: Osječko-baranjska se za 1,7 postotnih bodova približila prosjeku razvijenosti, Virovitičko-podravska za 1,6, Vukovarsko-srijemska za 1,4, Brodsko-posavska za 1,1 te Požeško-slavonska za 0,9 bodova.
O tome koliko je novca konkretno stiglo u Osječko-baranjsku županiju porazgovarali smo s direktorom Javne ustanove Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije Stjepanom Ribićem na predstavljanju projekta Srednje Podunavlje, financranog također europskim novcem. Županija je, kaže on, dugi niz godina vodeća ne samo na području Slavonije i Baranje nago i cijele Hrvatske. "Godinama ostvarujemo najbolje rezultate prema broju odobrenih EU projekata, s 19. veljače bilježimo 1284 projekta u vrijednosti oko 900.000.000 eura od samog početka kada smo počeli s projektima. To je bilo moguće zahvaljujući projekt menadžerima koji su premrežili našu županiju i koji svakodnevno marljivo rade na novim projektima i prijavljuju ih na sve otvorene natječaje kojih u zadnje vrijeme zaista ima jako mnogo, zahvaljujući Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a, Ministarstvu poljoprivrede i svim drugim ministarstvima koja su nam otvorila mogućnosti da svi naši projekti uopće mogu biti prijavljeni", kaže Ribić.
Od kulture do infrastrukture
Nabraja da je jedan od najvećih projekata financiran EU sredstvima - projekt Vodovoda, u iznosu od 72 milijuna eura, a iz EU izvora financirani su sveučilišni kampus i gradnja sveučilišnih domova te gradnja luke za rasute terete. "Na području županije i grada Osijeka ima mnogo projekata među kojima su sada i Tvrđa. Mnogo je projekata s kojima se možemo pohvaliti kroz financijsko razdoblje od 2007. do 2013. godine, i financijsko razdoblje od 2014. do 2020. Svi ti projekti nalaze se na našoj web-stranici www.zra.hr gdje svatko može pogledati točno koji su nositelji, iznosi, aktivnosti, partneri, programski okviri..., sve se može iščitati. Obilaznica u Petrijevcima također ide iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Dakle, privukli smo sredstva za projekte od kulture do infrastrukture. Kroz Europski socijalni fond osigurali smo udruzi Rijeka ljubavi novac za pomoć siromašnima. Sve su to projekti s EU-om, neki ih možda ne prikazuju dovoljno kao takve, ali oni to uistinu jesu. Regionalna vinoteka u Tvrđi rađena je EU novcem, stara pekara pokraj nje i Trg V. Lisinskog također su projekti gdje mi sudjelujemo, a kao primjer navodim i Sakuntala park, BIOS, biciklističke staze, Kopački rit i Sakadaš, obnova kulturne baštine, odnosno dokumentacija za HNK već je napravljena, a također je napravljena dokumentacija i za Muzej likovnih umjetnosti. Dvorci u Našicama i Donjem Miholjcu - sve su to projekti financirani zahvaljujući sredstvima EU-a - navodi Ribić.
Darko Pejić
pomak nabolje
RAZVIJENOST SLAVONIJE RASTE
EURI IZ TRI OPERATIVNA PROGRAMA
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavilo je sveobuhvatan pregled ugovorenih sredstva iz fondova EU-a po županijama za sva tri operativna programa - Konkurentnost i kohezija, Učinkoviti ljudski potencijali i Program ruralnog razvoja, od početka financijske perspektive (od 2014. godine) do zaključno s 31. siječnja 2019. Navedeni operativni programi projekte sufinanciraju sredstvima Kohezijskog fonda - u kojem je za proračunsko razdoblje 2014.- 2020. za Hrvatsku predviđeno oko 2,51 milijarda eura iz proračuna EU-a, potom Europskog fonda za regionalni razvoj - za Hrvatsku je predviđeno oko 4,32 milijarde eura te Europskog socijalnog fonda - za Hrvatsku je predviđeno 1,52 milijarde eura i Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj - za Hrvatsku je predviđeno oko 2,4 milijarde eura.
Stjepan Ribić
direktor Javne ustanove Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije
POVUKLI SMO SEDAM MILIJARDI KUNA
O tome koliko je novca privučeno govori i podatak da je to, kada se preračuna u kune, približno sedam milijardi kuna kroz cijelo razdoblje. Stjepan Ribić navodi kako taj novac nije pristizao svake godine jednako, no, zgodno je napomenuti kako je proračun Osječko-baranjske županije za ovu godinu isplaniran na približno 900 milijuna kuna, a proračuna Grada Osijeka na približno 700 miljuna kuna.