Objavljeno 23. veljače, 2019.
Da bi se poboljšalo stanje sigurnosti na cestama, prvo treba promijeniti svijest svih nas, kaže Rajko Horvat
Nakon što je MUP uputio u javnu raspravu prijedlog novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji predviđa veće kazne, pa i oduzimanje vozila, glavno je pitanje hoće li on pridonijeti većoj sigurnosti u prometu te manjem broju smrtno stradalih.
Docent Rajko Horvat, profesor zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, koji je i sam sudjelovao u izradi zakonskih promjena, kaže da samo te izmjene neće biti učinkovite.
Kratkoročni efekti
- Da bi se smanjio broj smrtno stradalih i poboljšalo stanje sigurnosti na cestama, prvo treba promijeniti svijest svih nas. Svi sudionici u prometu moraju prihvatiti činjenicu da se nesreća ne događa nekome na Fejsu nego je to realnost, posebice s obzirom na to da imamo sve više tzv. distrakcija, odnosno mobitela i elektronskih uređaja koji se ugrađuju u vozila i ometaju vozače. Kao drugo, Vlada RH mora shvatiti da je sigurnost cestovnog prometa ekonomska kategorija, jer se izdvajaju velika novčana sredstva za saniranje šteta, te da je to i velika demografska opasnost. Naime, mi godišnje gubimo 70 ili 80 mladih obitelji zbog prometa - kaže docent Horvat. Kao treće i najvažnije, ističe da neće biti pomaka nabolje dok se ne počnu izdvajati veća sredstva za sigurnosne sustave, odnosno da će zakon imati kratkotajan efekt. Dodao je da znanstvena istraživanja iz Njemačke kažu kako novi zakon u prvih pet ili šest mjeseci ima utjecaj na samo 10 posto vozača. "Nema tog čarobnog štapića koji može utjecati da se sve riješi samo zakonskim regulativama. Sigurno će novi zakon nešto utjecati, ali svaki zakon ima svoj rok trajanja", ističe doc. dr. sc. Horvat.
- Samo zakonom može se štošta promijeniti, ali tko će to platiti. Imamo velike kazne, a ljudi nemaju novca. Sudac neće nekoga kazniti s 20 tisuća kuna kad taj nema ni za osnovne životne potrebe niti će ga slati u zatvor, jer je onda opet na "državnim jaslama". Novi zakon imat će efekta, ali ne dugoročno, što je i prošli zakon dokazao. Švedska ima najveću sigurnost u prometu na cestama jer je 1993. donijela nacionalni program "Vision zero". Vlada je imenovala tim stručnjaka, dala mu sredstva i rekla da pronađe rješenja za veću sigurnost cestovnog prometa. Dali su im godinu dana za program i istraživanja i onda su tražili izvješće. Kada je Vlada vidjela da ima pomaka nabolje, dala im je još sredstava i tako se svake godine povećava sigurnost u prometu. Bio sam s njima 1994. kada su nam svoj program prezentirali u Hrvatskoj i rekli su da, ako ne povećaju sigurnost, mijenjaju se samo ljudi koji na tome rade. Tako su morali stalno biti aktivni i moralo se znati kamo idu sredstva. Kod nas se spominje Agencija za sigurnost prometa, ali to nema nikakvog smisla. Kod nas se teško nešto mijenja kad imamo koncesionare i svi su pod državom - pojašnjava docent Horvat i dodaje da je s kolegom bio u radnoj skupini za izradi promjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Bez povećanja brzine
- Imali smo savjetodavnu ulogu u vezi s prikupljanjem podataka o tome koliko su promjene imale utjecaj na sigurnost cestovnog prometa u svijetu. Naravno, svaka zemlja ima svoju regulativu. Jedan od zahtjeva bio je i da se poveća dopuštena brzina na 140 kilometara na sat na autocestama, gdje smo rekli da o tome treba dobro razmisliti. Najveći argument protiv toga bio je to što se u javnosti stalno čuje kako je brzina glavni uzrok prometnih nesreća, a povećati brzinu nije ni u smjernicama Nacionalnog programa. Naš najveći argument protiv bio je taj što su naše ceste projektirane za 120 kilometara na sat, no one mogu podnijeti brzinu od 140 kilometara na sat. No, ako bi se brzina povećala, mora se mijenjati i uredba o uređajima za mjerenje brzine, na kojima postoji tolerancija od 10 kilometara na sat. Ako bi se to uskladilo, onda bi brzina stvarno bila 140, a ne 150 kilometara na sat. Dobila bi se prevelika tolerancija u brzini i to nismo podržali. Poznavajući našu kulturu, rekli smo da je bolje ništa ne mijenjati i ministar se s tim složio - kaže Horvat.
Osvrnuo se i na oduzimanje vozila prekršiteljima u prijedlogu novog zakona.
- Tu je problem naše pravosuđe jer i sada imamo u Kaznenom zakonu odredbu da se vozaču može oduzeti vozilo kao sredstvo počinjenja kaznenog djela. Mi imamo dvije razine sudstva - prekršajno i kazneno, a to u EU-u ne poznaju. U većini članica EU-a kazneni sudac ujedno je i prekršajni te poznaje cijelu problematiku. Kada sudac oduzme automobil, problem je ako vozač samo tri dana ostane bez njega jer nema više slobodu koju je imao. Ta mjera je efikasna jer vlasnici kada im se vozilo oduzme i samo na nekoliko dana, počinju razmišljati drugačije. Ustvari, vozilo se ne oduzima za sve prekršaje, nego tzv. recidivistima. Mi znanstvenici složili smo se da čovjek ima pravo pogriješiti, pa su ipak podigli granicu da se vozilo oduzima tek nakon što vozač dva puta pogriješi. Na primjer, u Danskoj je otac sebi kupio automobil Bentley, a sin ga je vozio brzinom od 250 kilometara na sat. Policija je vozilo oduzela i automobil je za četiri milijuna kuna prodan na javnoj dražbi - navodi Horvat slikovit primjer.
Sandra Lacić
uređaji
SVE JE VIŠE DISTRAKCIJA VOZAČA
VOŽNJA U SUPROTNOM SMJERU DO 20.000 KUNA
Od 10 do 20 tisuća kuna platit će vozač koji se vozilom na autocesti, brzoj cesti i cesti kreće trakom namijenjenim za promet motornih vozila iz suprotnog smjera, odnosno u suprotnom ili zabranjenom smjeru, umjesto dosadašnjih 5000 do 15.000 kuna. Ista kazna očekuje vozače koji budu jurili naseljenim mjestom brzinom koja je veća od 50 kilometara od dopuštene. Svima slijede i zabrane vožnje te negativni bodovi. Za oduzimanje prednosti prolaska kazna će biti, umjesto dosadašnjih 3000 kuna, od tri do sedam tisuća kuna, a dodaje se i zabrana upravljanja na određeni broj mjeseci, ovisno o tome koji put je prekršaj počinjen, te tri negativna boda. Prolazak kroz crveno svjetlo koštat će vozača, umjesto dosadašnjih dvije do pet tisuća kuna, od tri do sedam tisuća kuna. I ovdje se uvodi i zabrana upravljanja vozilima. Sa 500 na 1000 kuna povećana je kazna i ako vozač ne propusti pješake kada se uključuje u promet ili ne propusti tramvaj ili autobus javnog gradskog prijevoza ili autobus kojim se organizirano prevoze djeca. Novčanom kaznom u iznosu od 10 do 20 tisuća kuna ili kaznom zatvora u trajanju od 60 dana kaznit će se vozač koji ne ostane na mjestu nesreće u kojoj je netko poginuo ili je ozlijeđen, dobit će zabranu upravljanja vozilima na godinu dana i šest negativnih bodova po pravomoćnosti presude.
KADA ĆE SE VOZAČU ODUZIMATI VOZILO
U zakon se uvode razlozi zbog kojih će vozač ostati bez vozila. Naime, to će biti u slučaju ako se kreće u suprotnom smjeru autocestom, u naselju brzinom većom od 50 km na sat nego što je dopušteno, ne stane na crvenom svjetlu na semaforu, prođe kroz crveno ne smanjujući brzinu ili čak poveća brzinu ili prođe kroz dva ili više crvenih svjetala na semaforu, tko se ne da testirati na droge, alkohol ili lijekove, instruktori vožnje koji imaju više od 1,50 promila alkohola u krvi ili su pod utjecajem lijekova ili droga, osoba koja vozi bez položenog ispita. Vozilo bi se oduzelo i mladom vozaču upornom recidivistu. Bez vozila ostaje i vozač koji vozi iako mu je vozačka dozvola oduzeta ili je isključen iz prometa ili mu je izrečena mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. Ta kategorja plaćat će i veću kaznu, i to od 10 do 20 umjesto dosadašnjih 5 - 15 tisuća kuna. Ako ih se uhvati u prometu prvi put ponovno će dobiti zabranu na šest mjeseci, na godinu dana za drugi put te na dvije godine ako je prekršaj počinjen treći i svaki sljedeći put. Uz to, upisuje mu se šest negativnih bodova. Vozilo kojim je takav vozač upravljao oduzet će se do pravomoćnog okončanja sudskog postupka ako je već najmanje dva puta pravomoćno kažnjen za prekršaje navedene u ovom stavku. Troškove čuvanja oduzetog vozila snosi počinitelj prekršaja.
NE TREBA STIGMATIZIRATI STARIJE VOZAČE
MUP je u prijedlogu novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama uveo i novost da vozači nakon 67. godina života moraju na liječničke preglede, jer prema statistici vozači starije dobi izazivaju sve više prometnih nesreća. "U važećem zakonu imate obvezu da vas liječnik obiteljske medicine pošalje na pregled čim nešto ne štima. Sad obvezujemo da se ljude od 67 godina pošalje na liječnički pregled, a liječnik ih ionako prati. Mislim da tu ne treba ići na neku posebnu komisiju i još to platiti. Svatko je odgovoran za sebe i svoje zdravstveno stanje i mora biti svjestan svojih mogućnosti. Kad se analizira da je bilo više prometnih nesreća u kojima su sudjelovale osobe starije dobi, logika stvari nalaže da shvatite kako je 120.000 mladih osoba otišlo iz Hrvatske, a stariji su ostali. Ništa stariji nisu problematičniji nego prije, ne treba stigmatizirati stare ljude", kaže docent Horvat.