O "fenomenu Orban", mađarskom predsjedniku koji je mnogima u Europskoj uniji trn u oku s obzirom na osebujni stil vladanja, zagovaranje suverenosti Mađarske unutar EU-a te između ostalog i zbog žestokog protivljenja prihvata izbjeglica pod svaku cijenu i s tim u vezi zatvaranja granica Mađarske za migrante, razgovarali smo s dobrim poznavateljem politike Viktora Orbana, uglednim hrvatskim politologom Davorom Gjenerom.
Viktoru Orbanu svašta spočitavaju, da je radikalni desničar, da je "mali Putin", da mrzi migrante, da izolira Mađarsku unutar Europske unije... Koliko je takvo poimanje Orbana objektivno, a koliko preuveličano?
- Čini mi se da treba biti oprezan s ocjenama o "radikalnoj desnici" i o Orbanu kao "malom Putinu". Za razliku od većine desnih radikala, Viktor Orban Mađarskom vlada vrlo kompetentno, oslanja se na ozbiljnu ekspertizu i politička znanja, relativno je dobro ustrojio državnu upravu i dobro razumije procese. Iz pristupanja Europskoj uniji Mađarska je izvukla znatne benefite, i tim se dobrobitima koristi danas. Za razliku od politike u Beogradu, na primjer, koja nastoji biti "proputinovska" pretvarajući svoju zemlju u "rusku guberniju" i servilno nastupajući prema suvremenome "ruskom caru", Orban se vješto koristi pozicijom Rusije i obilno naplaćuje status "najboljeg ruskog prijatelja unutar EU-a". Energetski aranžmani, a samo oni su važni, jer je Rusija, kao što je to dobro definirao bivši predsjednik Obama, zapravo država trećeg svijeta koja može na svjetskom tržištu ponuditi samo sirovine, energente i oružje, Mađarske s Rusijom su tako definirani da Mađarska iz njih izvlači maksimalne dobiti.
Orban je akter koji je promijenio različite političke faze, a unutar Europske unije sa svojim se Fidesom gibao od negdašnjeg ELDER-a, koji je danas ALDE grupa, do Europske pučke stranke, ali se ne da namamiti u nekakvu skupinu desnih radikala.
Orban je počeo kao političar blizak idejama Otvorenog društva, da bi danas svog sunarodnjaka Sorosa i njegovu fondaciju i sveučilište istjerao iz Mađarske. Orban govori o suverenizmu, ali ostaje u okvirima EU-a, i čini se da ni u primisli nema nikakav HU-EXIT. Isto tako, on koketira s neliberalnom demokracijom, ali vješto izbjegava opasnosti da se nađe pred Sudom europskih zajednica zbog kršenja acquisa ili povrede načela vladavine prava.
VIŠE TRUMP NEGO PUTIN
Neki Viktora Orbana uspoređuju i s Donaldom Trumpom, čak i više nego s Vladimirom Putinom. Opravdano ili ne? Koliko neki Orbanovi potezi ugožavaju njegovu za sada čvrstu vlast?
- Orban neće prelaziti crvene linije, neće ugrožavati svoju vlast unutar Mađarske, a njegov kredo sličniji je onome američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji stalno ponavlja "America first" negoli populističkih lunatika poput Hansa Cristiana Strachea i njegova FPÖ-a, Marine Le Pen i njezine Nacionalne fronte, njemačkog AfD-a ili talijanskoga M5S. To je Putinova klijentela, ti akteri doista destabiliziraju Europsku uniji, a njih prma svemu sudeći obilno ilegalno financira Putinova struktura. Unija se mora baviti sprečavanjem jačanja populističkih protudemokratskih pokreta u vodećim europskim državama i povezanosti tih pokreta s Putinovom Rusijom.
Čemu zapravo Orban duguje, da se tako izrazim, svoj uspjeh, uspjeh svoje stranke FIDES, koji se za sada čine neupitnom snagom, unatoč osporavanjima i u samoj Mađarskoj? Je li i koliko takav "orbanovski model vladanja" podatan u tolikoj mjeri da bi se mogao preslikati i u nekim drugim zemljama, napose onima u regiji, bližem ili daljem RH susjedstvu?
- Svi ovi akteri nesposobni su organizirati javnu vlast koja bi bila prihvatljiva većini u njihovim zemljama, uglavnom su "staromodni" političari i ne znaju svojim sugrađanima pribavljati javna dobra, osigurati im ikakve realne koristi od javne vlasti. Orban, međutim, dominantnu poziciju svoga FIDES-a duguje dobrim ekonomskim rezultatima administracije i time što je tijekom svojih prethodnih mandata bitno podigao standard Mađarima, prije svega srednjoj klasi. Orban je zanimljiv i zato što ima snažnu suverenističku retoriku, a ostvaruje dobre rezultate vladavine. Mađarsku je definirao kao proaktivnu na međunarodnoj razini, prije svega kao svojevrsnog glasnogovornika Višegradske skupine (V4), ali mađarski ekonomski utjecaj na susjedne države sve je izrazitiji. I u Sloveniji i u Hrvatskoj Mađarska se nastoji uključiti u važne infrastrukturne projekte (Drugi kolosijek pruge Divača Kopar u Sloveniji ili LNG terminal u Hrvatskoj). Naročito je snažan utjecaj mađarske ekonomije u Vojvodini (OTP banka je preuzela snažnu regionalnu Vojvođansku banku, mađarska privreda snažno ulazi u prehrambenu industriju u Srbiji, ključan program vlade u Beogradu je brza željeznička pruga Beograd-Budimpešta). V4 aktivno zagovara proširenje EU-a na zapadni Balkan i otud bliskost mađarske politike i diplomacije i sa Srbijom i s Crnom Gorom i Makedonijom.
TRIJANONSKI KOMPLEKS
Mađarska je država bez mora, no i država koja je gledajući malo dublje u prošlost umnogome oznakovljena tzv. Trijanonskim ugovorom potpisanim 4. lipnja 1920. godine u palači Trianon u Versaillesu u Francuskoj, između Saveznika i Mađarske. Prema odredbama tog sporazuma Mađarska je izgubila dvije trećine teritorija, koji je podijeljen između Austrije, Čehoslovačke, Kraljevine SHS i Rumunjske. Kako se to sve odražava na mađarsku politiku, uključujući i ovu sadašnju Orbanovu?
- Mađarska ima snažan kompleks Trijanonskog mira, ali je zanimljivo da je upravo FIDES europski okvir prepoznao kao rješenje koje osigurava povratak mađarskog predtrijanonskog utjecaja. Prije pristupanja EU, Mađari su vodili vrlo racionalnu politiku prema svojim zajednicama u susjednim državama, dajući im sva prava osim državljanstva. Cilj je bio ojačati te zajednice, omogućiti im školovanje i potaknuti mlade da se školuju u Mađarskoj, ali da se nakon toga vrate u zemlje svog podrijetla. Nakon pristupanja EU, i pogotovo Schengenu, Mađarska mijenja politiku i pripadnicima tih zajednica dodjeljuje državljanstvo. Time je ojačala mađarski utjecaj i u Slovačkoj i u Rumunjskoj. Orbanova vlast sustavno pomaže Mađarima u Vojvodini da se uspostave kao okosnica lokalne poduzetničke i druge elite, a na sličan način kreditno pomaže i mađarske poduzetnike u Sloveniji i Hrvatskoj. U pozadini tog jačanja jedinstva mađarske nacije, međutim, nema teritorijalnih aspiracija, i Mađarska pritom djeluje kao država koja samo maksimalno naglašava dobrobiti europske integracije.
Putinov projekt obnove Sovjetskog Saveza, koji se odvija u okviru "euroazijske integracije", ali i vraćanja ruskog utjecaja u onom dijelu Europe koji Rusija vidi svojom interesnom sferom (nekadašnje države SEV-a odnosno Varšavskog pakta) nemoguće je uspoređivati s Orbanovom politikom prema Mađarima u susjednim državama.
Priredio: Darko JERKOVIĆ
Nije za savez s Italijom
Premda je početkom siječnja desno-populistički zamjenik talijanskog premijera Matteo Salvini predložio da Italija i Poljska ujedine snage i preoblikuju Europu s ciljem stvaranjem euroskeptičnog saveza prije izbora za Europski parlament u svibnju, vladajuća mađarska stranka Fidesz premijera Viktora Orbana neće se pridružiti tom euroskeptičnom savezu pod vodstvom Italije unatoč njihovom zajedničkom čvrstom protivljenju migracijama. Doduše, Orban je podržao inicijativu rekavši da želi da protumigrantske stranke osvoje većinu glasova na izborima. "Ovdje nema nikakve skrivene agende. Jedina poveznica je ta što oba političara, i Salvini i Orban, imaju sličan no ne identičan pristup migracijskim izazovima", rekla je državna tajnica, Szabolcs Takacs, te dodala: "Poljska stranka PiS i talijanska Liga nisu članice EPP-a, dok stranka Fidesz s druge strane jeste. To jasno određuje naše stajalište". Takacs je također komentirala da je Mađarska odlučno podržala kandidaturu Manfreda Webera za idućeg predsjednika Europske komisije. Inače, Mađarska je u sukobu s europskim institucijama oko, kako kritičari kažu, provođenja demokratskih standarda i kontroverznih reformi koje utječu na neovisnost pravosuđa i medija u toj zemlji. Europski parlament je izglasao u rujnu prošle godine sankcije Mađarskoj zbog ignoriranja pravila EU-a o demokraciji, građanskim pravima i korupciji što je izoliralo premijera Orbana od njegovih moćnih saveznika. Takacs je dodala da se Orban nada da će se sukob Mađarske i europskih institucija smanjiti nakon izbora te da Europska komisija treba manje zauzimati političku ulogu. "Za razliku od trenutnog predsjednika, Europska komisija se ne bi trebala postaviti kao politički igrač u idućem institucijskom krugu", zaključila je Takacs.
Puno lijepih riječi...
"Mađari su naporno radili da ostvare izvanredan gospodarski rast", rekao je u prije dva tjedna premijer Viktor Orban u tradicionalnom obraćanju naciji i najavio niz novih povlastice za obitelji kako bi potaknuo demografski rast, a oštro je kritizirao proimigrantski nastrojenu oporbu i europske birokrate. Jedan od najistaknutijih kritičara masovnog dolaska bliskoistočnih i azijskih migranata u Europu, Orban je rekao da će njegova vlada nastaviti održavati gospodarski rast 2 posto iznad prosjeka Europske unije idućih godina unatoč očekivanom globalnom usporavanju. Politika i gospodarstvo duboko su povezani i ova postignuća "ne mogu se pripisati samo slijepoj sreći", rekao je Orban hvaleći rad svoje vlade za ostvarene uspjehe. Godine 2009., kada je njegova vlada preuzela vodstvo nakon ljevice, Mađarskoj je trebalo više od samog kriznog upravljanja, trebala joj je cjelovita obnova i novo vodstvo, podsjetio je Orban, a te njegove riječe odmah je prenijela mađarska agencija MTI, a onda i druge europske agencije i mediji. "Broj sklopljenih brakova raste, smanjena je smrtnost dojenčadi, zaposlenost je narasla s 55 na 70 posto, rastu plaće, a više je nego udvostručena minimalna plaća", rekao je Orban i ocijenio da nakon deset godina Mađari ponovno vjeruju u budućnost. "Za nas, nije pobjeda kada naša stranka pobijedi, već kada je naša zemlja pobjednička", citira MTI Orbana.
Demografska obnova
Premijer Orban, koji se ranijih godina predstavljao kao branitelj kršćanskih vrijednosti u Europi ugroženoj najezdom muslimana, nedavno je ponovo govorio o imigraciji s istoka. "Sve manje i manje djece rađa se u Europi. Zapad misli da je imigracija odgovor na tu prijetnju. Svako dijete koje nedostaje trebalo bi nadomjestiti drugim koje stiže (s istoka) i tada će brojevi biti u redu. Ali nama ne trebaju brojevi. Trebaju nam mađarska djeca", rekao je i najavio program u sedam točaka za mlade obitelji. Nove mjere uključuju veći zajam za obitelji s najmanje dvoje djece kako bi im se pomoglo da kupe vlastiti dom, zatim subvencije za kupnju automobila i oslobađanje od poreza za žene koje podižu najmanje četvero djece. Žene mlađe od 40 godina koje sklope prvi brak mogu dobiti zajam od 10 milijuna forinta (36.000 eura). Trećina zajma bit će oproštena kada se rodi drugo dijete, a čitav otpisan nakon rođenja trećeg. "Za Mađare to je pravi odgovor, a ne imigracija", rekao je Orban, dodavši kako će Mađarska, korak po korak, stalnim i napornim radom iskorijeniti siromaštvo. Orban se očekivano obrušio i na mađarsku oporbu, ponovivši da su oni "šaka proimigrantskih političara koje na respiratoru održavaju George Soros i birokrati Europske unije". Još je upozorio kako se "ponovno javljaju snage koje žele otvorena društva i svijet bez nacija, koje žele ‘fabricirati‘ supranacionalnu globalnu vladu", rekao je Orban. Briselske demokrate nazvao je "utvrdom novog internacionalizma", a imigracija je "njihov instrument internacionalizma", piše MTI. "U zemljama u koje stižu migranti, pojavljuje se kršćansko-muslimanski svijet, a smanjuje se postotak kršćana. No mi, građani središnje Europe, imamo vlastitu budućnost", poručio je Orban.
Orbanova vlast sustavno pomaže Mađarima u Vojvodini, a na sličan način kreditno pomaže i mađarske poduzetnike u Sloveniji i Hrvatskoj
Viktor Orban Mađarskom vlada vrlo kompetentno, oslanja se na ozbiljnu ekspertizu i politička znanja, relativno je dobro ustrojio državnu upravu...
Mađarska privreda snažno ulazi u prehrambenu industriju u Srbiji, a ključan program vlade u Beogradu je brza željeznička pruga Beograd-Budimpešta.