Nedjeljnu idilu tipične američke obitelji Cheney, na prijelazu iz prvog u drugo desetljeće ovoga stoljeća, ništa važnije od cvrkuta ptica nije moglo uznemiriti. Sve do trenutka kada je zazvonio telefon. Koji će, pokazat će se uskoro, promijeniti dinamiku geopolitičkih odnosa.
KAO DEMON BAHAMUT
Za jedne će taj sudbonosni poziv SAD još jače pozicionirati kao velesilu u globalnoj igri, a za druge u državu koja će dodatno biti okaljana novim razornim "ratovima protiv terorizma" u Afganistanu i u Iraku. Redatelj i scenarist filma "Čovjek iz sjene" (Vice) Adam McKay otišao je toliko daleko s konformističkom scenom idile da je lažirao završetak s odjavnom špicom, pitajući se kako bi izgledala povijest da se Cheney nije odazvao na sudbonosni poziv. Po njemu bi ostala beskonačna utopijska harmonija u kojoj bi svi živjeli kulturno, mekano, ravnopravno i uljuđeno. Oslobođeni svih odgovornosti. Valjajući se poput prasadi u izobilju mekanoga silikonskog blata. Stvarnost se ipak, baš poput filma, nastavila okretati u inherentno nepostojećim slikama i fragmentima sukoba i ratova koji će Ameriku vinuti do nebeskog kraljevstva na zemlji. Stvarnost koja će većini njezinih državljana omogućiti neviđenu lakoću hvatanja viška materijalnih sredstava i zadovoljavanja potreba za prenatrpanošću.
Ovakvog zemaljskog blagostanja i uljuljkane sigurnosti u Sjedinjenim Američkim Državama ne bi bilo da se tada na telefonu s druge strane, udaljen više od tisuću kilometra, u Teksasu nije nalazio George Walker Bush, predsjednički kandidat Velike stare stranke (Republikanske stranke) pozivajući Dicka Cheneyja na radni sastanak. Cheney je o toj stvari obavijestio suprugu Lynne (izvrsna Amy Adams), koja ga je odgovarala od simboličkog mjesta potpredsjednika SAD-a. Budalaština bi bila odustati od lukrativnog i nezahtjevnog mjesta CEO-a u stogodišnjem naftnom servisu Hullibartonu, govorila mu je tada. Nakon odugovlačenja i kratkoga natezanja, Dick je na sastanak pristao. Sa sobom je na pregovore dostavio i listu uvjeta koje je u konačnici i nametnuo "Bushevu malom", kako su tada republikanci nazivali budućeg predsjednika SAD-a. Redatelj je tu maestralno fokusirao budućeg potpredsjednika Cheneyia, kada postavlja uvjete i zahtjeve predsjedničkom kandidatu najveće sile u solarnom sustavu. Busha Mlađeg, kojega je, komično, odglumio Sam Rockwell ("Tri plakata izvan grada"), odgovorni za film (redatelj, scenarist, producent...) spustili su na razinu neznalice i pijandure bez autoriteta. On se u paralelama i usporedbama s bistrim vodama rijeke North Plate u blizini Caspera (Chaneyev zavičaj) u Wayomingu simbolički peca na udicu strastvenog ribiča Richarda Brucea "Dick" Cheneya. Chaney je tada prvi put u političkoj povijesti Amerike "upecao" za potpredsjednika ovlasti u nadgledanju birokracije, oružanih snaga, energetike i vanjske politike. Svaka od ovlasti prikazana je kao jedna riba, a on sam kao mitski riblji demon Bahamut - simbol sveg zla na Zemlji!
Osvojivši izvršnu vlast u ključnim resorima, kabinetima, regulatornim uredima i poreznim think tankovima, Dick je od klasične ribe koja plovi kroz zamućene zelenkasto-sive vode birokratskih kanala američkog državnog aparata postao najkrupnija riba od svih krupnih riba. No do pozicije "čovjeka iz sjene" ne bi nikada došao da mu toplu struju na plovnom putu prethodno nije omogućio njegov mentor Donald Rumsfeld, koji je politikom upravljao kao huligan leptir-nožem. Njega je u filmu izvrsno odigrao Steve Carell. Glumac se uspio potpuno unijeti u kompleksnu, pametnu, zanimljivu i humorističnu osobnost Donalda Rumsfelda. Naime, Cheney je kao Rumsfeldov pomoćnik godinama, stepenicu po stepenicu, pripreman za donošenje najvažnijih političkih odluka. Kako nam filmska priča implicira, on se samo na početku političkog uspona još pokušavao uhvatiti za neku ideološku nit. No brzo se ohladio i odustao od tlapnji te se posvetio razvijanju vještina jedine istinske politike. Realpolitike! Taj njegov skok u razvoju izvrsno je predočen u sceni kada on i D. Runsfild osluškuju razgovor između predsjednika Nixona i savjetnika Kissingera, koji su se dogovarali i pametovali o daljnjem razvoju rata u Vijetnamu i početku poravnavanja Kambodže sa sto tisuća tona bombi. Rooki Cheney tada ga je osupnut redistribucijom moći iz ureda na teren upito: "U što mi vjerujemo?" Donald Rumsfild nije mogao vjerovati vlastitim ušima što čuje te se na tu budalaštinu od srca nasmijao. Zalupivši mu vrata pred nosom, uporno je ponavljao: "U što mi vjerujemo, u što mi vjerujmo!?"
ZALUĐENE MASE
Nakon te lekcije Chaney se više nije bavio vanjskim manifestacijama politike, već je plovio usporedno s američkim i uspjehom republikanaca. Nakon stagnacije u Carterovu mandatu uskrsno je kroz Reaganovu paradigmu sadržanu u paroli Let‘s Make America Great Again te operativno kod naftaša Busha Starijeg. Pod Clintonom uslijedili su mu mirni poslovi u naftaškim divovima koje je iskoristio za pripremu povratka na vlast kroz etabliranje dokumenta Projekt za novo američko stoljeće (PNAS). Njegova će ekipa nakon odlaska Billa Clintona projekt i operacionalizirati. To će Ameriku dovesti do pozicije neprijepornog hegemona iz čijeg se stiska nitko više, sve i da hoće, ne može iščupati. Pod njegovim potpredsjedničkim mandatom potisnuti su svi konkurenti te je dodatno preusmjeren američki samodostatni ratni stroj na prostor srednje i zapadne Azije. U ratu protiv terorizma koji je uslijedio pripomogla mu je homogenizacija američkog stanovništava nakon napada 11/09. Zabijanje zrakoplova u "blizance" i posljedična histerija u filmu se prikazuju kao izuzetna prilika za daljinu razradu mobilizacije stanovništva kroz upotrebu fokusnih grupa čiji su pojedinci znali da su u ratu, ali ne i protiv koga. Zaluđene mase su htjele opipljiv materijal. Htjele su protivničku državu. Fluidna Al-Kaida i njezin fantomski lider u Iraku Abu Musab al-Zarqawi bili su idealni za upiranje prstom. Kroz te jasne objekte napokon je i najglupljem stanovniku SAD-a bilo dopušteno da prepozna neprijatelja. Kada se tomu još pridoda održavanje medijske napetosti za koju je bio zadužen Roger Ailes, presjednik Fox News Channela, uspjeh je Caneyjevoj administraciji bio zajamčen. Pokrenuta je "Operacija sloboda Iraku". Zatim je provedena sustavna debaasifikacija Iraka. Surovi Sadam, lider Baas partije, izbačen je iz Bagdada. Na naftne slavine tada su zajašili američki majori (najveće naftne kompanije). Upravljanje iračkom naftnom industrijom povjereno je i tvrtki Kellogg, Brown & Rootu, filijali američke naftne grupacije Halliburton, kojom je dugo upravljao Cheney.
PRAVI AMERIKANCI
Paralelno s ratnim stanjem na azijskom sjeveru Busheva administracija predvođena Chaneyjem, a tehnički nadgledana od pravnih stručnjaka, proširila je kontrolu i na domaćem terenu. Počela su praćenja telefonskih poziva, e-mailova i tekstova svakog državljanina SAD-a i svih ostalih bez ikakvog pisanog naloga ili traga. Sve je to i više od toga, kroz kratke kadrove, maestralno prikazano preko raskošne večere u kolosalnom washingtonskom restoranu gdje je uski krug američkih vlastodržaca predvođenih potpredsjednikom slušao konobara (Alfred Molina) koji je kroz raskošan, kožom životinje, ukoričen jelovnik nudio: Neprijateljskog borca, pri čemu osoba nije ratni zarobljenik ili kriminalac, nudio je i Izvanredno izručenje bez evidencija na stranom tlu, gdje se ljudi i muče ili se dovode u SAD, nudio je i Zaljev Guantanamo, imao je slastan i svjež Zakon o ratnim moćima, imao i Unitarnu izvršnu teoriju u kojoj ako predsjednik učini bilo što, to mora biti ispravno! Teorija je postajala praksa laži. Gosti s polugama vlasti su se, baš poput gostiju s Babttine gozbe (film), odlučili za cijelu gastroponudu.
Film "Čovjek iz sjene" (Vice) nominiran je za osam Oskara. Većina nominacija je zaslužena. Neke nisu! Najviše prašine podigla je ona za glavnu ulogu. Christian Bale se za ulogu Dicka Chaneyja tjelesno transformirao udebljavši se više od dvadeset kilograma. Malo detaljniji pogled na stvarnog Chaneyja i usporedba s likom kojega glumi Bale razjašnjava da to nije studija karaktera monotonog birokratskog potpredsjednika koji je prošao sito i rešeto sustava. Od šefa ureda predsjednika SAD-a, ministra obrane, kongresmena do direktora velike naftaške tvrtke. Neprikriveno film preko stereotipa o imaginarnom američkom konzervativcu modelira trenutno javno mnijenje kojemu treba dodatno pojačati odbojnost prema sadašnjem predsjedniku Donaldu Trumpu. Prihvati li se ipak lik kojeg je odglumio C. Bale tako pojednostavljeno kako je režiran i odglumljen, zadivljuje izvrsna kostimografija, frizeraj i psihološki profil koji je animaliziran u oblik hijene s prenaglašeno isturenim vratom koji teško nosi čvrstu glavu koja gospodari napuhanim tijelom u kojemu otkucava oslabljeno srce.
Prema rasporedu kadrova i tehnikom isprepletanja prošlosti i sadašnjosti, redatelj Adam McKay uspio je stvoriti usporednu stvarnost današnjeg političkog dinamizma s bliskom prošlošću Republikanske stranke koja je odredila odnose koji su postavili SAD - Ameriku - u samo središte svijeta. Iz produkcije Annapurna Picturesa (Megan Ellison) izišao je vizualno i tehnički besprijekoran film prepun političke akcije. Narativno nas je kroz "Čovjeka iz sjene" proveo jedan obični Amerikanac (Jesse Lon Plemons) koji je na indolentno klaunovski način svjestan režima u kojem ostvaruje egzistenciju. Sustav za koji mora po Aziji glavinjati s oružjem u ruci! Ali se i vratiti živ, uz obavezu svetkovanja Amerike svojih predaka koja je i sve nas indoktrinirala u dobre, loše i zle, ali ipak prave Amerikance.
Piše: Dario MAJETIĆ
Paralelno s ratnim stanjem na azijskom sjeveru, Busheva administracija predvođena Chaneyjem, proširila je kontrolu i na domaćem terenu.
Redatelj Adam McKay uspio je stvoriti usporednu stvarnost današnjeg političkog dinamizma s bliskom prošlošću Republikanske stranke.
Do pozicije “čovjeka iz sjene” Cheney nikada ne bi došao da mu to nije omogućio njegov mentor Donald Rumsfeld, koji je politikom upravljao kao huligan leptir-nožem.
Sutra odluka: Bale favorit za Oscara
Filmovi “Roma” Alfonsa Cuaróna i “Miljenica” (The Favourite) Yorgosa Lanthimosa, sa po deset nominacija, ulaze u sutrašnju utrku za ovogodišnje Oscare, a s po osam nominacija slijede “Zvijezda je rođena” i “Čovjek iz sjene” (Vice). Sva četiri filma nominirana su za najbolji film, a u toj kategoriji konkuriraju im “Crni član KKKlana” (BlacKkKlansman), “Black Panther”, “Bohemian Rhapsody” i “Zelena knjiga: Vodič za život” (Green Book).
Cuarónov poluautobiografski film smješten u četvrt Colonia Roma u Meksiku početkom sedamdesetih, nominiran je i u kategoriji najboljega filma na stranom jeziku te za najbolju režiju, glavnu žensku ulogu (Yalitza Aparicio), sporednu žensku ulogu (Marina de Tavira) originalni scenarij, fotografiju, scenografiju, zvuk i montažu zvuka.
Britanska povijesna drama “Miljenica” (The Favourite), osim u kategoriji najboljega filma, donijela je nominacije redatelju Yorgosu Lanthimosu i trima glumicama - Oliviji Colman za glavnu ulogu te Emmi Stone i Rachel Weisz za sporedne. Osim toga, film je nominiran za originalni scenarij, fotografiju, montažu, scenografiju i kostimografiju.
Za Oscara u kategoriji najbolje muške uloge ove godine se natječu Christian Bale, za ulogu Dicka Cheneya u filmu “Čovjek iz sjene” (Vice), Bradley Cooper za ulogu u filmu “Zvijezda je rođena”, Rami Malek za ulogu Freddieja Mercuryja u filmu “Bohemian Rhapsody”, Viggo Mortensen za film “Zelena knjiga: Vodič za život” (Green Book) i Willem Dafoe za film “At Eternity’s Gate”.
Uz Oliviju Colman i Yalitzu Aparicio, u kategoriji glavne ženske uloge nominirane su Glen Close, kojoj je ovo sedma nominacija, za film “The Wife”, Lady Gaga za ulogu u filmu “Zvijezda je rođena” te Melissa McCarthy za film “Can You Ever Forgive Me?”.
Za najboljega sporednog glumca konkuriraju Mahershala Ali (“Zelena knjiga: Vodič za život”), Adam Driver (“Crni član KKKlana”), Sam Eliott (“Zvijezda je rođena”), Richard E. Grant (“Can You Ever Forgive Me?”) i Sam Rockwell (“Čovjek iz sjene”), dok su u kategoriji najbolje sporedne glumice, uz Emmu Stone, Rachel Weisz i Marinu de Taviru, nominirane i Amy Adams (“Čovjek iz sjene”) te Regina King (“If Beale Street Could Talk”).
Nominacije za najbolju režiju, uz Cuaróna i Lanthimosa, dobili su Adam McKay za “Čovjeka iz sjene”, Pawel Pawlikowski za “Hladni rat” i Spike Lee za film “Crni član KKKlana”.
U kategoriji najboljega originalnog scenarija nominirani su filmovi “”Miljenica”, “First Reformed”, “Zelena knjiga: Vodič za život”, “Roma” i “Čovjek iz sjene”, a za adaptirani scenarij “The Ballad of Buster Scruggs”, “Crni član KKKlana”, “Can You Ever Forgive Me”, “If Beale Street Could Talk” i “Zvijezda je rođena”.(H/D.J.)
Preživio pet srčanih udara
Premda su ga mnogi prije sedam godina pokopali, Dick Cheney je ipak preživio zahvaljujući srcu donora koje mu je ugrađeno u ožujku 2012. godine. Tada su kirurzi bolnice u Virginiji uspješno su izveli kompliciranu operaciju nad tada 71-godišnjem Cheneyju, pa se bivši američki potpredsjednik brzo oporavio i bio svjedokom i konzultantom za film Vice koji se pripremao koju godinu kasnije. Inače, na srce anonimnog donora Cheney je čekao punih 20 godina. U međuvremenu je pretrpio čak pet srčanih udara, a prvi već u dobi od 37 godina. Cheneyjeva glasnogovornica izjavila je kako će bivši potpredsjednik i njegova obitelj zauvijek biti zahvalni na ovom spasonosnom daru iako ne znaju identitet donora. Doista, Dick Cheney može kazati da je svim nevoljama unatoč, slavi i moći, imao sreće preživjeti mnoge i sad umirovljeničke dane provoditi gledajući kako ga na filmu glumi Christian Bale.(D.J.)