Sudac Zvonko Vrban odnedavno je predsjednik Županijskog suda u Osijeku, nakon što ga je izabralo Državno sudbeno vijeće krajem prošle godine. Dugogodišnji pravosudni djelatnik odmah je krenuo u rješavanje zaostalih predmeta.

Nedavno ste imenovani za predsjednika jednog od najvećih sudova u Hrvatskoj. Na sud ste stigli nakon karijere u državnom odvjetništvu, a kao sudac imate bogato iskustvo s teškim predmetima i "poznatim" optuženicima, poznati ste i po brojnim "zvučnim" presudama, među kojima je i ona Željku Sabi. Glasite za strogog suca. Kako komentirate svoj dosadašnji put u pravosuđu i takvu ocjenu svojeg sudačkog rada?


- Imao sam sreću da sam, prije nego što sam postao sudac, radio u gospodarstvu te da sam dugi niz godina radio i u državnom odvjetništvu. Radeći u tako različitim sustavima, čovjek stekne različita iskustva. Kada dođeš na sud i počneš raditi kao sudac, to ti olakšava i omogućava da lakše uvidiš probleme s kojima se susreću i jedna i druga strana koje sudjeluju u postupku pred sudom. S takvim iskustvom brže sam utvrđivao činjenice važne za donošenje sudske odluke. Osobno ne smatram da sam strog sudac. Sudim sukladno zakonu. Sve sudačke odluke podložne su provjeri, i stranaka koje sudjeluju u postupcima, a u konačnici i višeg suda. Gotovo protiv svih odluka Županijskog suda, pa tako i mojih sudačkih odluka, uvijek se ulažu žalbe i o tim odlukama odlučuje Vrhovni sud. Prije ovog natječaja sudačko vijeće je ocijenilo moj rad i tada sam imao prigodu vidjeti da sam u referentnom razdoblju od pet godina, od 2013. do 2017., donio na županijskoj razini 112 presuda od kojih su samo dvije ukinute. Iz toga slijedi da ja nisam strog sudac, jer je i Vrhovni sud procijenio da sam donio odluke sukladne zakonu i utvrđenim činjenicama.



Koji su vaši planovi za poboljšanje rada Županijskog suda u Osijeku? Koji su glavni problemi suda i kako ih riješiti?


- Mislim da se na sudu uvijek može učiniti više i bolje od onoga što je učinjeno. Sudački je posao takav da u njemu učite cijeli život i nikad niste naučili sve što trebate naučiti u tom radu. Društvena stvarnost se razvija, modaliteti izvršenja kaznenih djela se mijenjaju i suci moraju učiti. Posebnu pozornost moram pokloniti i daljnjoj izobrazbi sudaca i njihovu usavršavanju da bi odluke bile što bolje i kvalitetnije. Problemi koje imamo na Županijskom sudu tiču se starih predmeta, posebice ratnih zločina. Imamo 41 predmet ratnih zločina koji opterećuju rad i učinkovitost suda. Pri ulasku u EU bio je stav da se počiniteljima ratnih zločina ne sudi u odsutnosti. Međutim, donijeli smo odluku da te predmete treba aktivirati bez obzira na to što su počinitelji tih kaznenih djela nedostupni pravosudnim tijelima RH. Kada sam došao na funkciju predsjednika suda, dao sam nalog da se svi predmeti aktiviraju i realno očekujem da ćemo ih u roku od nekih pet godina dovesti u fazu prvostupanjskih presuda. Iako ti predmeti ne zastarijevaju, protekom vremena suđenja su sve teža, očevici ili umru ili su ostarjeli te je problem dokazivanja sve teži i sve teže je pravilno utvrditi činjenice i donijeti zakonitu odluku. Što se tiče građanskih predmeta, i tu imamo 24 predmeta starijaq od 10 ili 15 godina. Dolaskom na mjesto predsjednika suda održao sam sastanak s kolegama sucima i odredili smo rokove za rješavanje i tih predmeta. Mislim da će predmeti stariji od deset godina biti riješeni do 30. travnja ove godine.

Kako stoji Županijski sud u Osijeku s ažurnošću rada i učinkovitošću sudaca u odnosu prema drugim sudovima? Gdje su moguća poboljšanja?


- Naš je sud jedan od najažurnijih u Hrvatskoj. Svake godine riješimo više predmeta nego što ih primimo. U prosjeku rješavamo predmeta u roku od 85 dana, po čemu smo najažurniji, odnosno najefikasniji sud u Hrvatskoj. Ipak mislim da se i u tom dijelu mogu napraviti pozitivni pomaci, odnosno da pokušao još spustiti rokove rješavanja predmeta, jer naš posao je ovdje rješavati predmete. Stranke očekuju da budemo brzi i efikasni i mislim da to i jesmo te da donosimo kvalitetne odluke.

Zašto je, prema vašem mišljenju, tako uvriježen stav kod građana da je pravosuđe jedan od najkorumpiranijih dijelova hrvatskog društva? Kako promijeniti tu percepciju?


- Mislim da je percepcija javnosti kriva i da ni približno korupcija nije obuhvatila pravosuđe onoliko koliko to javnost percipira. Na primjer, imali ste prigodu u medijima vidjeti istup zamjenika predsjednika Vrhovnog suda, suca Marina Mrčele, koji je iznio podatke istraživanja o mišljenju javnosti o korupciji u Hrvatskoj u kojem su građani navodili koliko su zapravo došli u doticaj s korupcijom u hrvatskom pravosuđu. Prema tom istraživanju 70 posto građana imalo je percepciju da je pravosuđe korumpirano, što je daleko iznad percepcije u drugim državama koje imaju dugogodišnju tradiciju demokratskog razvoja i djelovanja pravosuđa u okviru svojih sustava. Međutim, kada se napravilo istraživanje stvarnog doticaja ljudi s korupcijom u pravosuđu, onda vidimo da je Hrvatska daleko ispod tih razvijenih zemalja i da je manje od tri posto ispitane javnosti na bilo koji način došlo u doticaj s korupcijom. Mislim da mediji i izdvojeni slučajevi koji se događaju u pravosuđu stvaraju dojam da je nešto korumpirano i da odluke nisu zakonite. Svi misle da znaju suditi, donijeti odluku i misle da bi bili bolji suci od sudaca. Mi ne možemo donositi odluke na temelju onoga što netko misli ili što javnost očekuje, već odluke trebaju biti na temelju činjenica i sukladne zakonu. I mediji bi trebali biti malo pažljiviji u onom dijelu kada i kako prezentiraju pojedine slučajeve i kako komentiraju odluke i postupke koji su u tijeku, što ne bi trebali raditi.

Sami ste bili žrtva fizičkog napada građanina. Je li taj napad promijenio vaš način rada, istupe u javnosti i kako bolje zaštititi sve javne djelatnike od verbalnog i fizičkog nasilja nezadovoljnih stranaka, pacijenata, klijenata...?


- Kada radite kao sudac, svaki vaš rad izložen je javnosti i kritikama javnosti. Kada stranke dođu na sud, moramo shvatiti da one imaju problem, da ga nisu mogle riješiti bez sudjelovanja suda kojem je dano pravo da odlučuje o problemima koje stranke ne mogu riješiti. Čim ste došli na sud i sud odlučuje o vašim problemima, 50 posto onih koji su došli na suđenje nisu zadovoljni odlukama. Iz tih razloga oni misle da je sud ili potplaćen ili da ih je sud na bilo koji način oštetio. Ustanova smo i institucija koja odlučuje i ograničava temeljna prava čovjeka, na slobodu u kaznenim postupcima i vlasništvo u građanskim postupcima. Čim vi ulazite u nečija prava, ta osoba ima pravo biti nezadovoljna, no nema pravo napasti suca. Međutim, kada se odlučiš biti sudac, moraš biti svjestan rizika posla koji nosiš i biti svjestan da te rizike možeš osjetiti na različite načine, pa biti i fizički napadnut, što sam i sam doživio. Ne mislim da sam se na bilo koji način promijenio nakon napada, kako profesionalno tako i privatno. Nažalost, suci nisu direktno zaštićeni ni jednom odredbom zakona. Na poslu su suci zaštićeni jer je pravosudna policija svakodnevno prisutna u zgradi suda i brine se o sigurnosti svih djelatnika suda, ali ne možete nikada znati što će se dogoditi izvan redovitih mjera sigurnosti koje su poduzete.



Osječki sud spominje se u aferi SMS. Kako su ta afera i otkrivanje pokušaja lažiranja SMS prepiske koja bi kompromitirala osječkog suca i glavnog državnog odvjetnika utjecali na rad vaših kolega i na atmosferu na sudu?


- Poznam sve suce, i to su sve ozbiljni i profesionalni ljudi. Onaj tko poznaje sustav državnog odvjetništva i pravosuđa odnosno funkcioniranja suda, zna da se takvo što u realnoj stvarnosti nije moglo dogoditi, i to ni na koji način nije utjecalo na suce da profesionalno obnašaju svoju dužnost. Suci su odradili svoj posao i izrekli pravorijek i u predmetu u kojem se spominje ovaj slučaj SMS-ova. Takva komunikacija uopće nije moguća niti se ikada događa. Radim 27 godina u pravosuđu i nitko mi nikada nije pokušao reći kako trebam riješiti bilo koji predmet i kakvu odluku trebam donijeti. Mislim da su ovi SMS-ovi bili prikaz za javnost pokušaja diskreditiranja suca, koji nije uspio.

Zgrada suda nedavno je napokon obnovljena, no što se još može učiniti kako bi uvjeti rada u njemu bili primjereni i ugodni? Ima li planova za nastavak obnove i uređenje unutrašnjosti zgrade ili nabave opreme?



- Imamo sreću da je zgrada osječkog Županijskog suda jedna od najljepših zgrada u državi. Ona je građena i rađena za vrijeme Austro-Ugarske i naslov projekta njezina građenja je ‘Palača kraljevskog sudbenog stola‘. Dakle, u ono vrijeme se promišljalo kako napraviti zgradu koja je i danas funkcionalna, i više od jednog stoljeća. Zgrada je potpuno obnovljena, osim jedne velike dvorane koja je zaštićeni spomenik kulture, no već se rade projekti i njezine obnove, koja će stajati oko dva milijuna kuna. Ne možemo zahtijevati bolje uvjete od ovih koje imamo, na nama je samo da ovo što smo dobili čuvamo i da radimo svoj posao za koji smo plaćeni.