Objavljeno 22. veljače, 2019.
Godišnje se u Europskoj uniji baci 88 miliijuna tona hrane, od čega kućanstva čak 47 milijuna tona, istaknuto je u Bruxellesu
Problem bacanja hrane nije epidemija, nego katastrofa - jedan je od glavnih zaključaka konferencije, odnosno sastanka, održane u Europskom parlamentu, na kojoj su, uz zabrinjavajuće činjenice i konkretne akcije članica EU-a, predstavljeni školski programi i pedagoški materijali koji bi među djecom i mladima trebali razviti svijest o vrijednosti hrane. Tu je konferenciju u Bruxellesu organizirala upravo eurozastupnica Biljana Borzan, u suradnji s UN-ovom Svjetskom organizacijom za hranu (FAO), kako bi istaknula da je informiranje i obrazovanje, posebice najmlađih, dugoročno rješenje gorućeg problema.
Veliko zanimanje
Glavni povod svemu tako je bilo predstavljanje paketa obrazovnih materijala o redukciji bacanja hrane koji će biti implementirani u FAO-ove školske programe za četiri dobne skupine, od predškolske do srednjoškolske dobi, a koji će, pod nazivom "Čini dobro: Čuvaj hranu!", uskoro biti dostupni i djeci u Hrvatskoj, ponajviše uz pomoć eurozastupnice Borzan.
- Odlučila sam financirati prevođenje materijala na hrvatski jezik iz sredstava koja eurozastupnici imaju na raspolaganju za promomaterijale. Prijevod je dovršen i u tijeku su posljednja usklađivanja, nakon čega ćemo tražiti partnere u Hrvatskoj. Plan nam je nekoliko škola u RH uključiti u pilot-provedbu programa i nadamo se da će Ministarstvo obrazovanja i druge relevantne institucije prepoznati vrijednost FAO-ove kampanje - otkrila je Borzan na konferenciji, naglasivši da je ovaj program još prošle godine pokusno uveden u 18 škola u Italiji, Francuskoj, Belgiji i Engleskoj. Mnogi sudionici konferencije, među kojima su prevladavali akteri koji na razini članica EU-a pomažu ublažavanju problema bacanja hrane, posebno su istaknuli angažman RH, koja iz fondova EU financira shemu opskrbe škola mlijekom, voćem i povrćem domaće poizvodnje. To je, između ostalog, apostrofirao i Rodrigo de Lapuerta, FAO-ov direktor za suradnju s Europskom unijom, ujedno izrazivši nadu da će se RH u sljedećem razdoblju uključiti u pilot-program.
- Prepuna dvorana i velik interes javnosti dokazuju da je ova tema relevantna za Europu, ali i za cijeli svijet. Želimo čuti ideje kako obuhvatiti ovaj problem, jer samo ulaganjem u obrazovanje djece i mladih možemo stvoriti kulturu promjene. Naš program već je u pilot-školama smanjio bacanje hrane od 15 do 50 posto, pa nam je namjera početi ga provoditi u cijelom EU-u - kazao je De Lapuerta, nakon kojega je Rosa Rolle, menadžerica razvoja u FAO-u, iznijela zabrinjavajuće činjenice i brojke.
Naime, Rolle je naglasila kako u svijetu trenutno postoji kapacitet da svaka osoba ima pristup hrani, iako si još 821 milijun ljudi ne može priuštiti kvalitetan obrok svaki dan, usprkos rastućem problemu pretilosti. Najveći izazov, s pogledom u budućnost, tako postaje stvaranje održivog okruženja u kojemu bi gotovo deset milijardi ljudi 2050. godine imalo pristup hrani.
- Ljudi su oduvijek bacali hranu, ali razina na kojoj je taj problem danas nije zabilježena nikada u povijesti, a gotovo sigurno će nastaviti rasti ako se ne poduzmu konkretni koraci. To je sistemski problem, koji se nalazi na svakom koraku lanca proizvodnje hrane, od supermarketa, preko restorana, pa sve do domova, a izrazito je zabrinjavajuće kako čak 50 posto bačene hrane u EU-u dolazi upravo iz kućanstava - naglasila je Rolle, podsjetivši kako se samo u EU-u oko 88 milijuna tona hrane baci, od čega kućanstva čak 47 milijuna tona. Naposljetku, troškovi povezani s bacanjem hrane u EU-u procjenjuju se na gotovo 143 milijarde eura.
Svijest o vrijednosti
"Naši djedovi i bake grozili su se bacanja starog kruha i druge iskoristive hrane, a danas se u Hrvatskoj svaki dan baci više od tisuću tona hrane. Nestala je svijest o vrijednosti hrane, o trudu i resursima potrebnima da se proizvede, te se hrana baca u ogromnim količinama", zaključila je Borzan, naglasivši da je sada pravo vrijeme za poduzimanje svih potrebnih akcija kako bi se, uz suzbijanje bacanja hrane, spasio planet.
Marko Mandić
ČEMU BACANJE IZOBLIČENOG VOĆA?
Više od 50 milijuna tona voća i povrća uzgojenog u Europi baci se svake godine, jednostavno zato što je - izobličeno ili krive veličine. Na konferenciji u Europskom parlamentu naglašeno je kako nema mjesta za bacanje hrane, što je dolazala i prošlogodišnja studija Sveučilišta u Edinburghu. Prema tom istraživanju, bacanje je hrane rasipanje resursa, jer je procijenjeno da se za proizvodnju odnosno uzgoj hrane koja se neće jesti koristi oko 1,4 milijarde hektara zemlje i 250 kubičnih kilometara vode.