Iako u ovom trenutku nema javnih podataka o mjerenju polenizacije alergenih biljaka u zraku na osječkom području, jer županijski ZZJZ još nije počeo s objavom peludnog semafora, prema posljednjim podatcima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. sc. Andrija Štampar u kontinentalnom dijelu Hrvatske ovih se dana, iako je tek kraj veljače, već mjere visoke koncentracije peluda lijeske i johe u zraku te umjerena polenizacija čempresa.

Recimo kako upravo lijeska posjeduje pelud visokog alergenog potencijala i vjesnik je peludnih alergija, a cvate upravo u veljači i ožujku, prije listanja. Inače jedna resica lijeske može otpustiti i do 500 milijuna zrnaca peluda. Visoki alergijski potencijal posjeduje i pelud johe, a ona je uz lijesku vjesnik peludnih alergija, pa se u zraku pojavljuje također tijekom veljače ili ožujka. Čempresi proizvode pelud u velikim količinama, ali ovaj je pelud umjerenoga alergijskog potencijala. Podsjetimo i kako je prošle godine prema peludnom semaforu Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije već 2. veljače u Osijeku izmjerena visoka koncentracija peluda lijeseke i čempresa u zraku, pa je ovo druga godina u kojoj se pelud lijeske i johe pojavljuje tako rano u visokim koncentracijima. Naime, ta se pelud uobičajno pojavljuje već u veljači, ali u niskim i umjerenim koncentracijama, da bi postupno rasla do ožujka. Probleme s visokom koncentracijom alergena u zraku potvrđuju i u Domu zdravlja Osijek, gdje kažu kako je već počelo propisivanje antihistaminika kroničnim alergičarima. Liječnici upozoravaju da oko 35 posto Osječana ima alergijske sklonosti i taj je postotak u skladu s europskim prosjekom koji također pokazuje da se njihov broj iz godine u godinu povećava. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, više od 600 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od alergijskog rinitisa. On pogađa od 20 do 30 % populacije, uz stalan rast prevalencije. U Hrvatskoj se alergijski rinitis javlja u 17 % djece školske dobi. U oko 80 % bolesnika alergijski rinitis razvije se prije 20. godine života, ali katkad se simptomi pojavljuju i u osoba tzv. treće životne dobi.

Alergični na pelud moraju paziti i što jedu. Primjerice, oni koji su alergični na pelud breze imaju 70 % vjerojatnosti da će biti alergični na krumpir, mrkvu, jabuke, breskve i koštunjičavo voće. Za alergičare je bitno da prate peludni semafor i klimatske prilike, posebice jačinu i smjer puhanja vjetra. Na taj se način mogu orijentirati u koje doba dana provjetravati prostorije i obavljati svakodnevne aktivnosti koje, pak, uključuju izlazak iz kuće. Preporučuje se i uzimanje propisanih lijekova te, posebice u težim slučajevima, klimatsko liječenje, odnosno boravak na području gdje nema peluda. Za to je najpovoljnije obalno područje i Osječanima najbliža Crikvenica te Veli Lošinj i Makarska.