Privatne su mu kolekcije vrlo intrigantne - otkriva nam godinama i stažem najmlađi kustos Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, Ivan Roth. Ne čudi stoga što na njegovu inicijativu u MLU uskoro stiže dio impozantne Kolekcije Vugrinec. Otvorenje je 28. ožujka.

Iako nije autor, Ivana Rotha veseli sudjelovanje u postavljanju i koordinaciji izložbe koja će Osječanima omogućiti uvid u dio zbirke iza koje stoji ime bivšeg nogometaša, posljednjih 20 godina strastvenog skupljača umjetnina. Orijentirao se Davor Vugrinec isključivo na hrvatsku umjetnost, i to onu 19. st. pa sve do 70-ih. Zbirka na kojoj njezinu vlasniku mogu pozavidjeti i mnoge velike hrvatske galerije, broji mnoštvo uglavnom remek-djela, a u MLU-u će na katu biti izloženo 70-ak slika te 20-ak skulptura. Bit će i Meštrovićeva Obitelj Katunarić, kao i Autoportret u gipsu iz 1932.


Redovito su ključni eksponati na velikim retrospektivnim izložbama Umjetničkog paviljona, Moderne galerije ili Galerije Klovićevi dvori, najeminentnijih izložbenih prostora Hrvatske, a odnedavno i Europe, nakon što je nekolicina djela Kolekcije izložena u bečkom Belvedereu u sklopu izložbe Zagreb - Beč oko 1900. Najveći je uspjeh postignut izlaganjem Kolekcije u Narodnoj galeriji u Ljubljani, najstarijem i najpoznatijem izložbenom prostoru Slovenije 2016., kada je to bila i najposjećenija izložba te institucije.

- Davor Vugrinec, kada kolekcionira, ima misiju kupnje remek-djela pojedinih umjetnika. Primjerice, Bukovca nije imao do prije nekoliko godina, iako su mu u 20-ak godina kolekcionarstva nudili njegova djela. Nije pristajao kupiti ga jer se nije uklapao u njegovu zbirku. Mnoge sigurno zanima tko mu savjetuje što kupiti, no moram reći da Davor Vugrinec ‘ima žicu‘ za umjetnost, mnogo zna, čita, uči, proučava, putuje, posjećuje izložbe, a posljednjih je nekoliko godina i u braku s Petrom Vugrinec, višom kustosicom Klovićevih dvora, kojoj je specijalizacija upravo kraj 19. st. i hrvatska moderna, a u matičnoj galeriji radi sjajne izložbe, poput Vlaho Bukovac 1/3 - pariško razdoblje. I u njoj Davor Vugrinec ima stručnu podršku - pojašnjava Roth.

Prije više od 20 godina kupio je prvog Miljenka Stančića, bila mu je to prva značajna slika. I Vugrinec i Stančić su Varaždinci, pa ne čudi da se u kolekciji, kaže Roth, nalazi mnogo varaždinskih umjetnika, pa tako i spomenutog Stančića, koji je i Rothu miljenik, no nažalost u Osijeku ne će biti izložen nijedan.

- Nekoliko godina poslije Vugrinec je počeo formirati zbirku, koja ubrzo popriva oblik kakav ima i danas, a to znači isključiva i ciljana kupovina što relevantnih djela u opusu umjetnika. Davor Vugrinec u Radićevoj ulici u Zagrebu ima i prodajnu galeriju - napominje Roth.

Vugrinčeve ambicije rastu, pa planira uskoro u rodnom Varaždinu otvoriti i privatni muzej, jer mu je u skladištima i depoima već poprilična gužva, dodaje Roth, a na taj bi način i predstavio ono što mu je više od strasti, o čemu svjedoči i to da je uvijek zainteresiran i otvoren za suradnje i izložbe, a i uvijek je intenzivno uključen u organizaciju. Tako je i za ovu osječku, za što Roth naglašava kako je izuzetno ugodno s njim surađivati. Ubrzo nakon prvog kontakta, došao je u MLU na prve dogovore i sve je išlo brzo i glatko.

- Prepustio sam izbor djela vlasniku zbirke, kako bi se on predstavio kako želi. Potpisujem izbor, no rado bih dodao kojeg Stančića - kaže kustos, ističući kako Vugrinec u svojoj zbirci posjeduje mnoga djela o kojima je i učio na studiju povijesti umjetnosti, ne znajući da su u privatnom (Vugrinčevu) vlasništvu.

Na izložbi koja će u MLU-u biti otvorena do počekta lipnja, prema prvim planovima, ima i djela koja se od njihova nastanka nisu mogla nigdje vidjeti jer su tek nedavno kupljena. Među takvima su i Braća Vladimira Becića, slike koja je u fokusu Becićeve retrospektive u Klovićevim dvorima.


- Ta je slika nedavno otkrivena. Od nastanka 1920. bila je godinama izgubljena, ali poznata kao jedno od remek-djela. Nedavno je ‘isplivala‘ na aukciji u Švicarskoj, gdje ju je Davor Vugrinec i kupio. Ispostavilo se da je to jedno od najreprezentativnijih Becićevih djela u karijeri. Na izložbi ćemo vidjeti i Crtača Lea Juneka (resit će plakat), do prije desetak godina relativno nepoznatu sliku iz 1940., za koju se nije znalo gdje je, jer je nakon razvoda pripala Junekovoj supruzi. Zanimljiva priča prati ovu sliku: 1944. je pronađena na smetištu iza Meštrovićeva atelijera. Pronazak je javljen Radovanu Ivšiću, koji ju je i spasio. Ta je slika doslovce odredila hrvatsku umjetnost 2. polovine 20. st. omogućivši apstrakciju, EXAT 51 i Nove tendencije.

Crtač i Rodilište na Port-Royalu iz iste godine, koja se nalazi u Modernoj galeriji, u svojoj su linearnoj apstrakciji prilično revolucionarne za hrvatsku umjetnost - ističe Roth.

"Neka su djela otkupljivana od nasljednika umjetnika i to su posebno osjetljive selekcije. Režekova, Becićeva, Junekova i Motikina djela te su provenijencije. Poznato podrijetlo slike te činjenica da je bila djelom neke od registriranih ili katalogiziranih zbirki i kolekcija uvelike pridonosi njezinoj vrijednosti", piše Zvonko Maković.
- Davor Vugrinec vrlo je susretljiv i otvoren, dopušta istraživanje svoje zbirke. Svjestan je što posjeduje i da, iako mu pripada, u društvenom je kontekstu nacionalno- zaključuje Roth.