Kako je sve izvjesnije da bi do izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz članstva u Europskoj uniji krajem ožujka moglo doći po scenariju "bez dogovora", Europska komisija je početkom tjedna pojačala aktivnosti informiranja gospodarstvenika iz EU-a o carinama i neizravnom oporezivanju.

Pokrenuta kampanja dio je stalnih Komisijinih priprema za slučaj da do Brexita dođe bez dogovora, u skladu sa zaključcima Europskog vijeća iz prosinca prošle godine u kojima se poziva na jačanje pripravnosti za sve scenarije. Svrha je kampanje pridonijeti informiranju poduzeća koja planiraju nastaviti poslovanje s UK-om nakon 30. ožujka, a o mjerama koje trebaju poduzeti kako bi osigurala prelazak sa što manje poremećaja.

Situacija je sljedeća - ako se sporazum o povlačenju (ipak) ratificira prije 30. ožujka, pravo EU-a prestat će se primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu (i u njoj) 1. siječnja 2021., odnosno nakon prijelaznog razdoblja od 21 mjeseca. Sporazum o povlačenju obuhvaća mogućnost jednog produljenja tog razdoblja od najviše jedne odnosno dvije godine.

Ako se sporazum o povlačenju ne ratificira prije 30. ožujka, neće biti prijelaznog razdoblja i pravo EU-a prestat će se primjenjivati na Ujedinjeno Kraljevstvo (i u njemu) od 30. ožujka - to je takozvani scenarij "bez dogovora" ili "neuređeni izlazak". U slučaju tog scenarija roba koja dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva, odnosno roba koja se šalje u UK, smatrat će se uvozom iz "treće zemlje" ili izvozom u nju. To znači da će se carinske formalnosti i kontrole primjenjivati pri njezinu uvozu i izvozu. Pri uvozu će se naplaćivati carine, PDV i trošarine, a izvoz u UK bit će oslobođen od plaćanja PDV-a.

Dakle, od datuma povlačenja povlašteni trgovinski dogovori EU-a s trećim zemljama u području zajedničke trgovinske politike i carina prestaju se primjenjivati na Ujedinjeno Kraljevstvo.

Vezano uz to, Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Europske komisije, izjavio je da EK i nacionalna carinska tijela ulažu velike napore kako bi bili spremni uvesti provjere i kontrolu protoka robe između dvije strane.

- Riječ je o ključnoj mjeri zaštite naših potrošača i našeg unutarnjeg tržišta. Puno toga ovisi o mogućnostima poduzeća koja posluju s UK-om da se upoznaju s najnovijim carinskim propisima koji će se primjenjivati od prvog dana izlaska UK-a bez dogovora. Ne smijemo gubiti vrijeme, a Komisija želi pomoći kampanjom informiranja - kaže Moscovici.

Dakle, cilj je kampanje podići razinu osviještenosti poslovne zajednice EU-a, posebno malih i srednjih poduzeća. Kako bi se pripremila za scenarij "bez dogovora" i nastavila poslovati s Ujedinjenim Kraljevstvom, ta bi poduzeća trebala procijeniti imaju li potrebnu tehničku i kadrovsku sposobnost za provedbu carinskih postupaka i pravila, primjerice ono o "povlaštenim pravilima o podrijetlu". Potom planirati pridobivanje različitih carinskih odobrenja i registracija radi lakšeg poslovanja ako je UK dio njihova lanca opskrbe, te naposljetku stupiti u kontakt s nacionalnim carinskim tijelima i informirati se o drugim pripremnim radnjama koje bi mogla poduzeti.

Kada je u pitanju slavonsko gospodarstvo, čini se kako ovdje nema puno zabrinutosti i žurbe o tom pitanju. Osnovni razlog je i taj što Velika Britanija nije nikada bila pretjerano zanimljiva, ni kao partner ni kao tržište, za gospodarstvenike Osječko-baranjske županije. Ona nikada nije bila među najznačajnim uvozno-izvoznim zemljama. Prema dostupnim podatcima iz prijašnjih godina, udio razmjene osječko-baranjskog gospodarstva s Britanijom bio je na razini od 0,5 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene. Ipak, zanimljivo je primijetiti kako je tih godina izvoz u Britaniju bio veći nego što se s Otoka uvozilo. S Ujedinjenim Kraljevstvom posluje 40-ak tvrtki, desetak izvozi, tri puta je više uvoznika. Na britansko tržište najviše smo izvozili dijelove vozila i pokućstvo, a uvozili plastične mase, kaučuk, vozila i dijelove za cestovna vozila.

- U dijelu prethodno ostvarene gospodarske suradnje imali smo postignut određeni nivo dogovora. Nadam se da se nakon Brexita ipak neće ići unatrag - kaže Miroslav Vlašić, vlasnike osječke tvrtke Air tractor. Tvrtka je to koja se bavi avionskim prijevozom putnika, pa svoje klijente znaju voziti i u smjeru Velike Britanije i iz nje.

U zanimljivoj situaciji mogle bi se naći tvrtke čiji su vlasnici u Velikoj Britaniji, a proizvodnju imaju u Hrvatskoj. Primjerice, DS Smith, čija hrvatska članica u Belišću (posluju s vlastitom pravnom osobnošću, nap. a.) proizvodi kartonsku ambalažu i jedna su od najuspješnijih tvrtki u slavonskom okruženju.

- DS Smith ima čvrste planove kako osigurati nesmetano poslovanje kroz cijeli proces Brexita. Kako je naš cijeli poslovni model više lokalnog karaktera, tako su i poslovne aktivnosti u Belišću uglavnom vezane za EU te stoga ne očekujemo značajne utjecaje na poslovanje u Hrvatskoj - odgovaraju iz Uprave DS Smith Croatia na naš upit.

U Europskoj komisiji u pogledu gospodarskog dijela Brexita naglašavaju kako je od ključne važnosti i djelovanje država članica. Nacionalna tijela imaju ključnu ulogu u praćenju i usmjeravanju priprema u pojedinačnim sektorima. Na temelju toga Komisija s državama članicama EU-27 održava tehničke rasprave o općim pitanjima pripravnosti, ali i o posebnim sektorskim, pravnim i administrativnim mjerama pripravnosti.