Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je sveobuhvatan pregled ugovorenih sredstva iz fondova Europske unije po županijama, za sva tri operativna programa (Operativni program konkurentnost i kohezija, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali i Program ruralnog razvoja), od početka financijske perspektive do zaključno s 31. siječnja ove godine.

Kako se ističe u ministarstvu koje vodi Gabrijela Žalac, iz tog je pregleda vidljivo da sve slavonske županije bilježe porast zahvaljujući Projektu Slavonija, Baranja i Srijem te mjerama iz Programa ruralnog razvoja, što je i očekivano s obzirom na strukturu gospodarstva u tim županijama.


"Porast ugovaranja projekata u slavonskim županijama očekujemo i u ovoj godini, a na razini cijele države očekujemo ugovorenost od 85 posto cjelokupnog financijskog iznosa (10,7 milijardi eura)", ističe Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.


Po glavi stanovnika najviše je europskih sredstava u 2017. i 2018. godini, 36.636,88 kuna, ugovorila Dubrovačko-neretvanska županija, slijedi Ličko-senjska s iznosom od 19.587,61 kunu po glavi stanovnika, Vukovarsko-srijemska županija (14.883,69 kn) te ostale slavonske županije Požeško-slavonska (14.047,88 kn), Brodsko-posavska (13.556,55 kn) te Virovitičko-podravska županija (13.437,56 kn). Vrijednost ugovorenih sredstava po glavi stanovnika u Osječko-baranjskoj županiji bila je 11.235,05 kuna.
"U mandatu ove Vlade zabilježen je značajan rast ugovaranja projekata sufinanciranih iz fondova Europske unije. Ugovorena sredstva porasla su s 985 milijuna eura s kraja listopada 2016. godine na 6,75 milijardi eura, što je rast od 585 posto", navodi Ministarstvo te izdvaja neke od najvećih ugovorenih projekata. Među njima je najveći projekt Hrvatskih cesta - gradnja Pelješkog mosta, odnosno ostvarivanje cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom. Izdvaja se prema vrijednosti i nadogradnja i elektrifikacija željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M601 Vinkovci - Vukovar, projekt HŽ Infrastrukture. Na popisu je i rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo - Križevci (također HŽ Infrastruktura) te modernizacija tramvajske infrastrukture na području Osijeka (GPP Osijek). Među velikim projektima je i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija medicinskom, nemedicinskom i tehničkom opremom, projekt za koji je zaduženo Ministarstvo zdravstva, potom projekt Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišni računski centar), Centar za napredne laserske tehnike (CALT), Instituta za fiziku, kao i studentski dom Palacin koji vodi Veleučilište u Šibeniku. Izdvojena je i revitalizacija kompleksa Benčić - Cigleni i T-objekta u Rijeci, a u Slavoniji još i Arheološki park Vučedol, projekt Muzeja vučedolske kulture. D.Pav.