U Osijeku će se 1. ožujka održati međunarodna konferencija "Pametna sela – digitalno ruho tradicije" kojom se promovira javna politika razvoja ruralnih sredina. Organizator i promotor je Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu. U ovom uvodnom razgovoru predstavlja politiku i program događanja.

Što je to inicijativa "Smart Villages"?

- Europska unija svojom zajedničkom poljoprivrednom politikom provodi programe ruralnog razvoja. Promatrajući to kroz financije, izdvajanje za poljoprivredu je najveća stavka u višegodišnjem financijskom okviru EU-a. Međutim, usprkos tako izdašnom financiranju javnim novcem, sve države članice suočene su s problemom depopulacije ruralnih područja. Dugoročna demografska predviđanja pokazuju da će se takav trend nastaviti u budućnosti. EK je u travnju 2017. predstavio koncept "Pametna sela", naziv je izabran tako da javna politika bude svima prepoznatljiva u usporedbi s postojećim konceptima koji su uspostavljeni ranije, poput pametnih kuća, otoka i gradova. Naglašavam da iako je podloga koncepta "Pametna sela" tehnologija, i to u najvećem dijelu digitalna tehnologija, nju se treba isključivo promatrati kao sredstvo koje će omogućiti provedbu, gdje u fokusu trebaju biti ljudi i rješavanje njihovih potreba. Zato na prvom mjestu ističem društvene inovacije, a nakon toga dolaze digitalne inovacije, bioekonomija i konkurentna zelena ekonomija sela, energija i mobilnost.

Što to u praksi znači za hrvatsko ruralno područje?

- Koncept "Pametna sela" izvrsna je prilika za Hrvatsku da promijeni svoj dosadašnji način poticaja i provedbe poljoprivredne politike. On ne ugrožava tradicionalni način života i proizvodnje hrane. Daje mu potpuno novu dimenziju i ono što je za mlade generacije i poduzetnike najvažnije, da tehnologija omogućava tradicionalnu proizvodnju, ali na konkurentan način, i uspješan plasman proizvoda na tržište. Društvene inovacije u pametnim selima izuzetno su važne, ali njihova uspješna primjena isključivo ovisi o kvaliteti zajedništva u lokalnoj sredini. Razne usluge koje su prije bile dostupne država je ukinula opravdavajući to visokim troškovima ili prepustila tržištu, npr. medicinska skrb, pošta, dućani, palijativna skrb, javni prijevoz. Za sve te kategorije postoje uspješni primjeri diljem EU-a koji se mogu uz prilagodbu primijeniti u nas. Najvažnija pretpostavka da se u Hrvatskoj dogode pametna sela jest da izvršna vlast taj koncept prepozna pri definiranju idućeg operativnog programa, u nacionalnom zakonodavstvu, ali je potreban i angažman regionalne i lokalne vlasti koja treba uklanjati lokalne prepreke i poticati razvoj projekata. Smatram da za razvoj i implementaciju koncepta tu treba iskoristiti i postojeće potencijale koje imamo u LAG-ovima, regionalnim razvojnim agencijama i regionalnim energetskim agencijama.

Kakav je Vaš angažman u provedbi ove politike?

- Uočio sam nedostatak promocije ove javne politike od mojih kolega zastupnika iz Hrvatske i odlučio sam što prije pokrenuti informiranje jer će uskoro krenuti proces definiranja operativnog programa i ako se pametna sela ne nađu u njemu, izostat će financiranje iz fondova EU-a za iduće razdoblje. Zato sam odlučio organizirati međunarodnu konferenciju u Osijeku na kojoj će svoj aktivni doprinos dati kolege zastupnici iz Europskog parlamenta, predstavnici EK-a, austrijskog parlamenta, akademska zajednica i konzultanti. Koristim priliku zahvaliti ministrici Žalac koja iskreno i snažno podržava inicijativu da koncept "Pametna sela" bude jedna od naši glavnih inicijativa u idućem programskom razdoblju za modernizaciju i demografsku obnovu naših ruralnih područja. D.Kuštro