Hrvatska je vlada lani povećala ukupnu godišnju kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca na 63.600 za ovu godinu. Najviše stranih radnika bit će zaposleno u turizmu, koji već godinama ima problema s pronalaženjem radne snage u ljetnoj turističkoj sezoni. Velik dio stranaca zapošljavaju i zapošljavat će građevinske tvrtke, koje su također suočene s nedostatkom radne snage.

Slavonija i Baranja sve donedavno je bila regija iz koje je jadranski turizam crpio radnu snagu. No to se promijenilo. Sada radne snage nedostaje u mnogim sektorima i u Slavoniji i Baranji. U brojnim slavonskim tvrtkama prisiljeni su zapošljavati strance iz Bosne i Hrcegovine, Mađarske, Srbije, Makedonije, Kosova, pa i Ukrajine. U osječkoj Mesnoj industriji Ravlić, primjerice, koja zapošljava oko 350 osoba, ističu da su prisiljeni posegnuti za uvoznom radnom snagom jer su iscrpili mogućnosti na domaćem tržištu.


- Trenutačno zapošljavamo desetak stranaca, uglavnom iz okolnih zemalja - najviše iz BiH, Mađarske, ali i Ukrajine te još dvadesetak osoba koje rade u poslovima koje smo izdvojili (outsourcing). To su pretežno poslovi mesara i pomoćnih mesara - kazao nam je član uprave MI Ravlić Mario Ravlić. Naglasio je da u tvrtki ipak usporedno rade na projektima podizanja interesa za upisivanjem učenika za deficitarna zanimanja, poput kvalificiranog mesara. U Ravliću su spremni nuditi tim učenicima trogodišnje stipendije u iznosu od 30 tisuća kuna i osiguran posao nakon završetka školovanja, ali i plaćenu praksu za vrijeme školovanja. Tvrtka Ravlić ima i projekt prekvalifikacije osoba, ali i planirani projekt poput Ravlić akademije.


- U ovom trenutku potražujemo dvadesetak djelatnika za poslove skladištara, pomoćnih radnika, čistača, odnosno čistačica, vozača teretnog vozila C kategrije i naravno mesara - kazao nam je Mario Ravlić.


Osječki ugostitelj Berislav Mlinarević kaže kako također zapošljava strance, i u Osijeku i u restoranu na Jadranu, tijekom turističke sezone.


- Svi ljudi koje sam zapošljavao do sada bili su doista kvalitetni radnici i ne vidim bitne razlike u tome čije državljanstvo ima čovjek koji dobro radi svoj posao. Svaki dobar poslodavac želi imati dobre radnike. Naravno da je porazno što od još uvijek toliko nezaposlenih ljudi u Hrvatskoj ne možemo imati dobre radnike. Imao sam i sada zapošljavam ljude iz Srbije, Makedonije i BiH, koji su zaposleni u kuhinji ili kao konobari. Vrlo se brzo prilagođavaju kod nas i zadovoljni su jer imaju redovite plaće koje su dvostruko veće nego one u njihovoj domovini. Bojim se da bi nam ljudi iz tih zemalja, koji su nam kulturno i jezično bliski, mogli još više odlaziti u Njemačku ili Austriju, gdje im se sve više otvaraju vrata - kaže Mlinarević.


On napominje kako nema predrasuda te da bi zaposlio i recimo ljude iz Sirije ako znaju raditi svoj posao. Trenutačno u Waldingeru radi, kaže nam, Tunižanin koji se oženio kod nas i njegovim je radom vrlo zadovoljan.


- Ima iskustva u ugostiteljstvu. Drag je i zna svoj posao. Iako još ne govori dobro hrvatski, sasvim se solidno sporazumijeva, jer govori četiri jezika. Vodit ćemo ga i na Jadran, u turističku sezonu - kaže Mlinarević.

Radna skupina koja sudjeluje na izradi novog zakona o strancima, čiji je nositelj Ministarstvo unutarnjih poslova, posljednji sastanak održala je 8. veljače te je na njemu prihvaćen prijedlog HUP-a da se u novom zakonu uvede tzv. slovenski model zapošljavanja državljana trećih zemalja. Taj model pretpostavlja odustajanje od kvotnog sustava, koji se, kako ističu u HUP-u "godinama pokazuje neadekvatnim u odnosu prema kretanjima na tržištu rada". "Ovime bi se prilagodio postojeći sustav dinamičnom i promjenjivom tržištu rada, čime bi se poslodavcima omogućila stručna i dostupna radna snaga u kratkom roku, za razliku od sadašnje dugotrajne i zahtjevne procedure, kao i gotovo nemogućeg planiranja potreba za stranim radnicima za sljedeću kalendarsku godinu", obrazlažu ovaj prijedlog u HUP-u.

Osim toga HUP predlaže mjere kako bi se smanjilo vrijeme potrebno za izdavanje radnih dozvola, kao i potrebna dokumentacija, uz propisivanje mogućnosti podnošenja zahtjeva za izdavanjem radne dozvole elektroničkim putem.