Magazin
INTERVJU: DENIS AVDAGIĆ

Bez obzira na jačanje populista, pučani će i dalje biti vodeća grupacija
Objavljeno 16. veljače, 2019.
DENIS AVDAGIĆ, POLITIČKI JE ANALITIČAR U KONZULTANTSKOJ TVRTKI INMS (IDEJE NOVIH MEDIJSKIH STRATEGIJA)

O početku kampanje za europske parlamentarne izbore u svibnju ove godine, uključujući i aktualan ispad Antonia Tajanija, predsjednika Europskog parlamenta, razgovarali smo s Denisom Avdagićem, političkim analitičarem u konzultantskoj tvrtki INMS.

Jean-Claude Juncker kaže da su svibanjski izbori ključan trenutak za čelnike EU-a da nakon Brexita osiguraju novo povjerenje u budućnost Unije s 27 članica...

- Svaki izbori, uključujući i one za Europski parlament, važni su za demokratski proces i za institucije koje upravljaju našim životima. Važno je isticati kako naš glas doista vrijedi i na europskoj razini te da iako se iz Hrvatske bira relativno mali broj eurozastupnika, oni koje izaberemo svakako mogu utjecati na kvalitetu naših života. Nekoliko europarlamentaraca iz Hrvatske u ovom mandatu napravilo je primjetne rezultate te pokrenulo inicijative prepoznatljive i na europskoj razini, što samo po sebi govori dovoljno koliko su ti zastupnici važni. Što se tiče dramatike, nisam među onima koji smatraju kako će nekakva "ekstremna desnica" ugroziti europske institucije ili sam "projekt Europa". Vjerujem da će manje-više iste grupacije formirati većinu i ovaj put, a radi se o proeuropski orijentiranim grupacijama ili strankama. Populističke, češće desne stranke, vjerojatno će osigurati veću prisutnost u Europskom parlamentu, ali one su tamo bile i do sada. Puno je važnije da se od takozvanih srednjostrujaških političkih opcija očekuje kvalitetna kampanja i dobar rad. Na listama diljem Europe trebaju biti kvalitetni i prepoznatljivi pojedinci. U tom smislu, što se tiče Hrvatske, tako je manje-više i bilo.

Juncker kao i drugi europski političari te općenito političari od svakih izbora prave presudne događaje, to je postao šablonski govor. Naravno, važno je izići i glasati, ali je puno važnije da Europu predvode pojedinci koji će osiguravati stabilnost i manje od institucija svojim ponašanjem praviti karikaturu, jer time nisu ništa bolji od onih koje prozivaju. Tu vidim odgovornost i samog Junckera.

Britanski izlazak iz Europske unije svakako će obilježiti ove izbore, samo što i dalje ne znamo na koji način. Čini se kako ćemo tu do ožujka čekati na naznake utjecaja na politiku EU-a i konačni razvoj te priče oko Brexita.

STVARI SE MIJENJAJU
Ako i ovaj put u EU izlazak na izbore bude nizak, tko će od toga imati koristi?

- To zapravo ne ide nikome u prilog, ni biračima, ni institucijama, ni izabranim europarlamentarcima. To je činjenica, čitav europrojekt je u opasnosti ako je izlaznost mala. Time možda primjerice u Hrvatskoj profitiraju veće i organizirane stranke i koalicije, međutim na kraju gubimo svi jer je manji interes na izborima jednako manjem interesu za rad i djelovanje tih institucija, a to znači i manji interes onih koji na njima sudjeluju u pogledu dokazivanja radom. Srećom, pokazalo se da bar što se tiče Hrvatske do sada izabrani europarlamentarci nisu pali u letargiju, bez obzira na izlaznost, jer je čitav postupak bio nov i uzbudljiv. No važno je da se razina angažmana zadrži i da se među izabranima i dalje nalaze ozbiljni političari koji žele i mogu mijenjati stvari, a ne oni koji će na taj put krenuti kako bi se izrugivali kako europskom projektu tako i samim biračima, shvaćali oni to ili ne. Zato se nadam kako na ovim izborima, prije svega u Hrvatskoj, a onda i u cijelom EU-u, na niskoj izlaznosti neće profitirati kandidati koji su protiv postojanja Unije ili konstruktivnog rada u Parlamentu.

U kojoj će se mjeri promijeniti dosadašnji raspored snaga, da tako kažemo, nakon svibanjskih izbora?

- Posve sigurno će omjeri biti promijenjeni. S druge strane, pučani će isto tako posve sigurno i dalje biti vodeća grupacija. Dakle, stvari se mijenjaju, svjedoci smo općenito slabljenja "starih" stranaka desnog i lijevog centra, a jačanju prije svega populista diljem Europe. U tom pogledu istaknuo bih da je jako važno i kako će izgledati vlasti na nacionalnim razinama u EU članicama. Naime, zapostavlja se činjenica kako su Vijeće EU-a te Europsko vijeće i dalje ključne institucije Unije zajedno s Europskom komisijom. A oni su sastavljeni od ministara država članica po područjima, odnosno u slučaju Europskog vijeća od šefova država ili vlada iz članica EU-a, a u slučaju Komisije nacionalne vlade daju kandidate za članove. Dakle, suprotno čestim prozivanjima od protivnika europskog projekta, Unija je itekako u rukama država i kao što vidimo u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva iz nje se može i izaći bez obzira na posljedice. Stoga je jako važno za budućnost EU-a kako će izgledati sastav nacionalnih vlasti, čak i više od toga kako je sastavljen Europski parlament.

Srećom za grupaciju pučana, prošle godine izglasano izvješće u Europskom parlamentu kojim se osuđuje Mađarska nije izazvalo izlazak Orbanova Fidesza iz te političke grupacije. Da se to kojim slučajem dogodilo, Europski bi se parlament nakon izbora našao u posve drugačijoj situaciji i posve drugim omjerima kada je u pitanju izbor Manfreda Webera za novog predsjednika Europske komisije. To više što se tu ne radi samo o Fideszu nego i o dubokoj suradnji i savezništvu konzervativnih stranaka u da to tako kažemo zemljama "uspravnice", koje će na ovim izborima sigurno potvrditi svoju dominaciju. Tu se postavlja pitanje i čemu je služilo to izvješće i osude Mađarske, zašto su u tu avanturu uopće i kretali.

Ni u 2018. zemlje članice nisu uspjele postići suglasnost oko migracija i politike azila, koje i dalje dijeli EU, iako je drastično smanjen broj dolazaka. Kako će se to odraziti na izbore?

- Migracije su tema koja se prometnula u jedan od ključnih izazova za EU. Tu se pokazalo koliko su neki političari odsječeni od potrebe za komunikacijom s građanima. Postalo je to jedno od ideoloških pitanja, što nikako nije dobro. Rekao bih posve nepotrebno, jer naši sugrađani žele vidjeti da se migracijama upravlja i da je njihova sigurnost zajamčena. Nekim lošim odlukama čelnika u Europi takav su se osjećaj i percepcija opravdano poljuljali. To je i dalje nesređeno područje i zbog toga će kao takvo utjecati i na rezultate izbora, posebno u zemljama koje smatraju kako su pogođene migracijama, bez obzira na to jesu li i ciljana destinacija. Iako je priljev migranata ukupno smanjen, njime se i dalje ne upravlja na način kako to Europa može. U tom izazovu došlo je do puno podjela i jako malo kompromisa. Zbog toga će neke stranke profitirati, nudile one dobra rješenja ili ne.

HDZ PA SVI OSTALI
Mogu li HDZ-u, koji će osvojiti najviše mjesta, planove poremetiti SDP, Most, Živi zid...?

- Sklon sam kao i većina analitičara prognozirati kako će HDZ ostati najjača politička stranka, u pogledu broja izabranih europarlamentaraca, i to je zapravo jedino sigurno. Za rezultate ostalih stranaka, a posebno onih novih na "političkom tržištu", još je rano za prognoze. Što se tiče Živog zida, pitanje je koliko će njihovi birači, zbog poruka stranačkih lidera kako su za referendum o izlasku iz EU-a, biti na kraju zainteresirani za izlazak na birališta. Na tom tragu je i Most. Što se pak tiče SDP-a, stranka će morati dokazati kako je i dalje stožerna stranka ljevice jer izazivača ima. HDZ je tu čini se nešto komotniji, ali još ima vremena, za sve sudionike, da kvalitetom rada i komunikacije promijene svoju "političku sudbinu". Sami izbori za Europski parlament neće presudno utjecati na predsjedničke te one parlamentarne koji slijede, ali će svi iz ovih prvih izbora izvlačiti pouke i sukladno njima djelovati na sljedećima. Zapravo će oni najviše značiti onima koji na njima do sada nisu sudjelovali, jer će loši rezultati utjecati na entuzijazam članstva i aktivista.

Za kraj, kako komentirate ispad Antonia Tajanija?

- Posve sigurno je izjava predsjednika Europskog parlamenta izrečena u kontekstu predstojećih izbora. On do sada, koliko je poznato, nije imao takvih "ispada", a da bi se pojavili u javnosti, zato je iznenađujuće da je tako postupio s obzirom na položaj koji obnaša. S druge strane činjenica je da je desnica u snažnom rastu u Italiji, što je vidljivo i na zadnjim lokalnim izborima. Diskurs se mijenja u Italiji, a pojedinci, pa i oni iz stranaka Pučana, pokušavaju se "prikačiti tom vlaku" kako bi politički profitirali. Položaj Tajanija na mjestu predsjednika Europskog parlamenta je dio političkih pogodbi, i to onih koje su i napravile dobar dio probema kad se radi o imidžu Unije.

Kao i u slučaju Junckera, smatram izuzetno važnim da na čelo tijela EU-a budu imenovani ljudi koji će osiguravati stabilnost i skladne međudržavne odnose. U suprotnom, za razaranje ujedinjene Europe ne trebamo kriviti desne ili bilo kakve populiste, nego dojučerašnje stranke centra, čiji su predstavnici ponašanjem i izjavama radili karikaturu od Europske unije.(D.J.)
Tajani, koliko je poznato, nije do sada imao takvih “ispada”, a da bi se pojavili u javnosti, zato je iznenađujuće da je tako postupio s obzirom na položaj koji obnaša.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana