Novosti
STROGO PROTIV AFRIČKE SVINJSKE KUGE

Lovcima ulaz u lovišta dopušten samo preko dezinfekcijskih spužvi
Objavljeno 15. veljače, 2019.
Dok pojedini lovci negoduju zbog pojačanog odstrjela divljih svinja, Galić je svjestan mogućih posljedica afričke svinjske kuge

Svi u lancu provedbe mjera na zaštiti od ulaska afričke svinjske kuge u Hrvatsku - od države, svinjogojaca, lovaca, veterinara i drugih - ozbiljno su shvatili važnost preventive kako ova zarazna bolest ne bi pokucala i na vrata domaćeg uzgoja, jer ga može ugroziti u cijelosti. Bolest nije opasna za čovjeka, no pojavi li se u nekom uzgoju, sve životinje u njemu moraju biti eutanazirane, a nastupaju i rigorozne mjere za uzgoje u krugu od tri, odnosno deset kilometra.

Zahtjevno

Ministarstvo poljoprivrede donijelo je naredbu o preventivnim, biosigurnosnim mjerama u uzgojima, ali i mjere poput pojačanog odstrjela divljih svinja kao glavnih vektora u širenju afričke svinjske kuge, a za koji su zaduženi lovci. Riječ je o smanjenju matičnog fonda te divljači za 50 %. Od Domovinskog rata lovci su upozoravali da je razmnožavanje divljih svinja sve nekontroliranije i brže, pa voditelj Lovnog ureda Đakovo i predsjednik đakovačkog Lovačkog društva "Jelen" Miroslav Galić kaže kako su u međuvremenu nastali i križanci čije se krmače prase i po tri puta u dvije godine. Kako izgledaju stroge mjere preventive na terenu Galić opisuje na đakovačkom primjeru.


- Uz pojačani odstrel i sve druge aktivnosti idemo obvezno preko deset centimetara debelih spužvi natopljenih dezinfekcijskim sredstvom. Za te spužve izradili smo metalne "tepsije" i vozimo ih sobom na zborno mjesto, jer pri svakom izlasku svi moraju prijeći preko njih. Također, dezinficiraju se i vozila, za što smo nabavili vinogradarske prskalice. Zahtjevno jest, no u pitanju je preozbiljna stvar da bi se slučaju prepustilo da netko ulaskom u lovište ili šumu zbog nepreobuvanja prenese štogod opasno. Uglavnom, nigdje ne idemo, a da ne prođemo kroz dezinfekcijsku zonu - kaže Galić. Mjere dezinfekcije nisu vezane samo uz kretanje.


- Dođe li do odstrjela, dezinficira se i korpa u kojoj će se odstrijeljena divljač voziti, kao i cijeli traktor - dodaje Galić. Posebna sigurnosna procedura postoji i pri zbrinjavanju odstrijeljene divlje svinje.


- Imamo određeno mjesto za guljenje i odrobljivanje životinje, kao i za zakopavanje kože i drobine. I ta se mjesta dezinficiraju, kao i kolica kojima se to prevozi do strogo utvrđenog mjesta, a dezinfekciji podliježu i osobe koje gule kožu i odrobljavaju životinju. Kožu i drobinu vozimo u šumu do iskopane jame, ograđene 1,8 metara visokom žicom, a da ne bi do nje dolazile druge životinje. Nakon što se u nju baci koža i ostalo na to se baca još i vapno - kaže Galić.


Meso se ne baca, nego se od njenog ošita reže najmanje deset dag i vozi na pregled veterinaru koji utvrđuje je li ono ispravno ili nije. - Ako je pregledano meso u redu, s njim se dalje raspolaže. Broj pregleda prati broj repova koji se predaju veterinaru - dodaje naš sugovornik.


I dok su lovci na nekim područjima izrazili negodovanje zbog pojačanog odstrjela divljih svinja, Galić je, kaže, svjestan kakve bi posljedice afrička svinjska kuga mogla izazvati za domaće svinjogojstvo.
Problem u selima

- Gleda li se taj pojačani odstrjel čisto s lovačke stane, svako smanjenje nije u interesu, no uzmu li se u obzir svinjogojske farme i što bi za uzgoj domaćih svinja dolazak te bolesti značio, onda je taj odstrjel kap u moru. Uostalom, divlja svinja populacija je koja se brzo razmnožava i obnavlja - kaže Galić.


Lovci LD-a Jelen ovih su dana odstrijelili su vepra u okolici Piska.
- Problem divljih svinja nije toliko izražen oko Đakova, daleko je veći za sela. Što se tiče Đakova, dođu u blizinu grada, no ne zadržavaju se. Ali zato sela poput Selaca, Kondrića, Levanjske Varoši, Drenja, Mandićevca, Vrbice, Mrzovića..., imaju velikih problema s njima, prave im veliku štete. Primjerice, ove sezone lovci s područja Drenja odstrijelili su već 50-60 divljih svinja - kaže Galić.


Suzana Župan
Kolić: Na farmu samo radnici i veterinari
Svinjogojac Mirko Kolić pomno prati širenje afričke svinjske kuge u Europi i strogo provodi naređene mjere prevencije. U uzgoju trenutačno ima oko 3000 svinja. "Inače provodimo visoke biosigurnosne mjere, a sada pojačano. Jer, o zaštiti od neulaska afričke svinjske kuge u Hrvatsku ovisi moja opstojnost, opstojnost mojih ljudi - imam devet radnika, tu su i kooperanti, a sada sam krenuo u investiciju, pa njena pojava ne bi nosila jedan, nego deset problema. Srećom, svi su ozbiljno shvatili njenu prijetnju. Strogo se nadzire ulaz na farmu i izlaz, na farmu ulaze samo naši ljudi i veterinari, svaki se ulaz i izlaz kontrolira", kaže Kolić.
OGRAĐIVANJE
Jedna od mjera preventive protiv ASK je i prijavljivanje svake lešine - ona se ne zakopava nego na lice mjesta izlazi veterinarski inspektor zbog ispitivanja uzroka uginuća. Za dio populacije divljih svinja ostavljenih za rasplod ili druge potrebe, također su predviđene zaštitne mjere poput ograđivanja i slično.
Galić: Dezinficiraju se i vozila, za što smo nabavili vinogradarske prskalice
Možda ste propustili...