Svi u lancu provedbe mjera na zaštiti od ulaska afričke svinjske kuge u Hrvatsku - od države, svinjogojaca, lovaca, veterinara i drugih - ozbiljno su shvatili važnost preventive kako ova zarazna bolest ne bi pokucala i na vrata domaćeg uzgoja, jer ga može ugroziti u cijelosti. Bolest nije opasna za čovjeka, no pojavi li se u nekom uzgoju, sve životinje u njemu moraju biti eutanazirane, a nastupaju i rigorozne mjere za uzgoje u krugu od tri, odnosno deset kilometra.

Ministarstvo poljoprivrede donijelo je naredbu o preventivnim, biosigurnosnim mjerama u uzgojima, ali i mjere poput pojačanog odstrjela divljih svinja kao glavnih vektora u širenju afričke svinjske kuge, a za koji su zaduženi lovci. Riječ je o smanjenju matičnog fonda te divljači za 50 %. Od Domovinskog rata lovci su upozoravali da je razmnožavanje divljih svinja sve nekontroliranije i brže, pa voditelj Lovnog ureda Đakovo i predsjednik đakovačkog Lovačkog društva "Jelen" Miroslav Galić kaže kako su u međuvremenu nastali i križanci čije se krmače prase i po tri puta u dvije godine. Kako izgledaju stroge mjere preventive na terenu Galić opisuje na đakovačkom primjeru.


- Uz pojačani odstrel i sve druge aktivnosti idemo obvezno preko deset centimetara debelih spužvi natopljenih dezinfekcijskim sredstvom. Za te spužve izradili smo metalne "tepsije" i vozimo ih sobom na zborno mjesto, jer pri svakom izlasku svi moraju prijeći preko njih. Također, dezinficiraju se i vozila, za što smo nabavili vinogradarske prskalice. Zahtjevno jest, no u pitanju je preozbiljna stvar da bi se slučaju prepustilo da netko ulaskom u lovište ili šumu zbog nepreobuvanja prenese štogod opasno. Uglavnom, nigdje ne idemo, a da ne prođemo kroz dezinfekcijsku zonu - kaže Galić. Mjere dezinfekcije nisu vezane samo uz kretanje.


- Dođe li do odstrjela, dezinficira se i korpa u kojoj će se odstrijeljena divljač voziti, kao i cijeli traktor - dodaje Galić. Posebna sigurnosna procedura postoji i pri zbrinjavanju odstrijeljene divlje svinje.


- Imamo određeno mjesto za guljenje i odrobljivanje životinje, kao i za zakopavanje kože i drobine. I ta se mjesta dezinficiraju, kao i kolica kojima se to prevozi do strogo utvrđenog mjesta, a dezinfekciji podliježu i osobe koje gule kožu i odrobljavaju životinju. Kožu i drobinu vozimo u šumu do iskopane jame, ograđene 1,8 metara visokom žicom, a da ne bi do nje dolazile druge životinje. Nakon što se u nju baci koža i ostalo na to se baca još i vapno - kaže Galić.


Meso se ne baca, nego se od njenog ošita reže najmanje deset dag i vozi na pregled veterinaru koji utvrđuje je li ono ispravno ili nije. - Ako je pregledano meso u redu, s njim se dalje raspolaže. Broj pregleda prati broj repova koji se predaju veterinaru - dodaje naš sugovornik.


I dok su lovci na nekim područjima izrazili negodovanje zbog pojačanog odstrjela divljih svinja, Galić je, kaže, svjestan kakve bi posljedice afrička svinjska kuga mogla izazvati za domaće svinjogojstvo.

- Gleda li se taj pojačani odstrjel čisto s lovačke stane, svako smanjenje nije u interesu, no uzmu li se u obzir svinjogojske farme i što bi za uzgoj domaćih svinja dolazak te bolesti značio, onda je taj odstrjel kap u moru. Uostalom, divlja svinja populacija je koja se brzo razmnožava i obnavlja - kaže Galić.


Lovci LD-a Jelen ovih su dana odstrijelili su vepra u okolici Piska.
- Problem divljih svinja nije toliko izražen oko Đakova, daleko je veći za sela. Što se tiče Đakova, dođu u blizinu grada, no ne zadržavaju se. Ali zato sela poput Selaca, Kondrića, Levanjske Varoši, Drenja, Mandićevca, Vrbice, Mrzovića..., imaju velikih problema s njima, prave im veliku štete. Primjerice, ove sezone lovci s područja Drenja odstrijelili su već 50-60 divljih svinja - kaže Galić.